Vječne pjesme

Nezaboravne himne ljubavi i domoljublja

Foto: Robert Anić/PIXSELL
Vice Vukov
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Foto: Nina Djurdjevic/PIXSELL
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Marko Perković Thompson - Slunj
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
Marko Perković Thompson i nakon nove prekršajne prijave na Facebooku je objavio stihove “Bojne Čavoglave”
11.11.2017.
u 13:44
Nastale u vrijeme rata, pisane za pojedine izvođače, prihvaćene od publike, a neke od njih još su primjer umjetničke kvalitete
Pogledaj originalni članak

– Mnogi su od mene do sada tražili dopuštenje za korištenje ove pjesme u reklamama, ali sada sam to prvi put dopustio, i to nakon što su mi najprije pokazali spot u kojem će se koristiti – rekao mi je Alfi Kabiljo, autor pjesme “To je tvoja zemlja”, kojom se ovih dana reklamira jedna velika banka.

Zbog stihova velikog Drage Britvića, zanosne Kabiljove melodije i nezaboravnog zvonkog glasa Vice Vukova, ta je pjesma već odavno postala svojevrsnom himnom. Nastala je 1970. godine, a autori su, kaže Kabiljo, željeli u njoj uhvatiti, prenijeti i ovjekovječiti trenutak rastućeg domoljubnog i nacionalnog zanosa. Kasnije je, skupa s glasom Vice Vukova, godinama bila u ilegali, a devedesetih godina baš i nije došla do izražaja u poplavi novih domoljubnih pjesama. “To je tvoja zemlja” vjerojatno je bila za to predratno i ratno vrijeme i tadašnju agresivnu nacionalističku retoriku prenježna i presuptilna.

U jednoj od najljepših ikada napisanih i skladanih hrvatskih domoljubnih pjesama Hrvatska se uopće ne spominje, a opet je svima jasno da je upravo o našoj zemlji riječ. Upravo zato što nikoga ne isključuje pjesma se dobro slaže s porukama i vrijednostima koje reklamira jedna banka, skupa sa svojim uslugama.

Svi ih pjevaju

No, temu o bankama i ljudskim vrijednostima ostavit ćemo za neku drugu priliku. Danas su tema popularne pjesme i šansone koje ili imaju značajke himne ili su, pak, svojevrsne himne od njih stvorili slušatelji koji ih masovno pjevaju.

Popis deset takvih pjesama u ovom članku moj je osobni izbor, dakle subjektivan. Ali, nastojao sam biti i objektivan, osobito kad sam na njega uvrstio pjesmu “Lijepa li si” Marka Perkovića Thompsona. U glazbenom smislu, ona nema himnički karakter, pod kojim podrazumijevamo svečani karakter uz koji obično ide i polagani ili barem umjereni tempo. Doduše, i to je stvar ukusa i tradicije, pa su tako državne himne većine latinoameričkih zemalja, baš kao i Španjolske i Italije, vrlo živahne, energične i vesele koračnice operno-operetne provenijencije. Većina izvanglazbenih razloga zbog kojih mnogi obožavaju Thompsona mene odbijaju od njegovih pjesama, pa i onih koje sam ponekad znao zapjevati u posebnim prilikama. “Lijepa li si”, uz to, sadrži i ono sporno umetanje “Herceg-Bosne” u nabrajanje hrvatskih krajeva i regija. Ali, to je pjesma koja ima i službeni status himne hrvatske nogometne reprezentacije, a osim na nogometnim stadionima, ori se često i na drugim sportskim borilištima, gdje se navijačkom zboru voli pridružiti i sama hrvatska predsjednica.

Većina sportskih klubova i navijačkih skupina ima svoje službene i neslužbene himne. Ali, nijedna od njih ne može se mjeriti s onim trenutkom kad čitav poljudski stadion, nakon prvih taktova s razglasa, a capella zapjeva “Dalmatiiiiiinac saaaaam...”. To će priznati i svaki pošteni navijač bilo kojeg drugog kluba koji je čuo kako se na Poljudu pjeva pjesma “Dalmatinac”. Niti melodija Mladena Grdovića, niti riječi Nenada Ninčevića u tom šlageru, nalik tolikim drugima, inače ne bi ušli u antologiju sastavljenu prema najvišim kriterijima pjesništva jednog Britvića i glazbe jednog Kabilja. Ali... no dobro, priznajem: i ja sam hajdukovac.

Specifičnu skupinu čine pjesme koje su nastajale u vrijeme rata, ali su po sebi, zapravo, mirotvorne pa tako i mirnodopske. Jedna od njih, “Bože, čuvaj Hrvatsku”, zamišljena je upravo kao himna. Dobro pamtim jedan koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u Lisinskom, tih ratnih godina, kada je na bis izvedena u simfonijskom aranžmanu. Većina vjerojatno ipak najbolje pamti izvedbu Tomislava Ivčića, pa i ne zna da je autor glazbe njegov brat Đani Maršan, a stihove je napisao također Drago Britvić. Ipak, pjesma ima veliku manu, još veću od one da ju je HDZ prisvojio za svoju stranačku himnu. Sama melodija, osobito pripjev, baš kao i tekst koji domoljublje spaja s religijom, zapravo su kopija, gotovo čisti plagijat američke pjesme “God Bless America”, koju je još u vrijeme Prvog svjetskog rata skladao Irving Berlin.

Pjesma za odlazak

”Ne dirajte mi ravnicu” ostala je do danas uzvišena i tužna himna svih patnji, a osobito čežnje prognanih za svojim domom. Pjesmu već danas mnogi smatraju i osjećaju narodnom baštinom. Ipak, njena uzvišenost nije smetala njenu autoru Miroslavu Škori da je “potroši” u televizijskom reklami za salamu. Naposljetku, Tutićeva i Dujmićeva “Moja domovina” bila je 1992. najuspješniji odgovor hrvatske popularne glazbe na poplavu domoljubnog kiča i šunda. Sjajna pjesma dijeli sudbinu domovine i ideala o kojima pjeva, pa tako na kraju nedavno završenog dokumentarca “Glasnije od oružja” Zrinko Tutić rezolutno iskazuje svoje razočaranje i ljutnju kada kaže da danas nipošto ne bi napisao takvu pjesmu.

Na kraju, vratimo se u vrijeme nastanka pjesme “To je tvoja zemlja” u kojem su nastajali hitovi današnjoj estradi nedostižne umjetničke kvalitete, a koje i danas jesu, ili bi barem mogle ponovno biti himna one najintimnije ljubavi prema rodnom kraju. Poput Ujevićeva “Odlaska” s glazbom i glasom Arsena Dedića, himna kraja iz kojeg se najviše odlazi, kao što je “I kad umrem pjevat će Slavonija” Branka Mihaljevića i Miroslava Slavke Mađera, ili himna onih koji odlaze kao što su odlazili i onda kada je Zvonko Špišić uglazbio predivne “Suze za zagorske brege” Ane Bešenić te, naposljetku, univerzalna himna svih preostalih idealista koji sanjaju “Zelenu livadu”, još jednu vječnu melodiju Alfija Kabilja na stihove Gorana Grgića. 

TOP 10

1. To je tvoja zemlja

glazba: Alfi Kabiljotekst: Drago Britvić

2. Zelena livada

glazba: Alfi Kabiljotekst: Milan Grgić

3. Bože, čuvaj Hrvatsku

glazba: Đani Maršantekst: Drago Britvić

4. Moja domovina

glazba: Zrinko Tutić i Rajko Dujmić

tekst: Zrinko Tutić i Rajko Dujmić

5. Odlazak

glazba: Arsen Dedićtekst: Tin Ujević

6. Suze za zagorske brege

glazba: Zvonko Špišićtekst: Ana Bešenić

7. I kad umrem pjevat će Slavonija

glazba: Branko Mihaljević

tekst: Miroslav Slavko Mađer

8. Ne dirajte mi ravnicu

glazba: Miroslav Škoro tekst: M. Škoro

9. Dalmatinac

glazba: Mladen Grdović

tekst: Nenad Ninčević

10. Lijepa li si

glazba: Marko Perković Thompson

tekst: M. P. Thompson i Alen Nižetić

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Ante-Portas
Ante-Portas
17:09 11.11.2017.

Zasto je Vice Vukov bio Sdpovac?

SI
siskic
22:17 11.11.2017.

nema više one hrvatske o kojoj je pjevao legendarni vice. ovo je država kradoljuba...lopova...kojekakvog ološa, lupeža tajkuna...privilegirani branitelja i inog smeća. to je naprosto jedna kaljuža u kojoj je mučno živjeti.