Štivo za ljeto podrazumijeva nove naslove, ali ponekad vrijedi okrenuti se knjigama do kojih nismo stigli

Što čitati ovog ljeta, koje je svojim vrućim i olujnim početkom možda i pokazalo da će biti takvo da nam treba dobar plan i zaklon od svega? Ljetno štivo najčešće znači da se oni koji vole čitati okreću novim naslovima, najčešće ležernije vrste, kojih ovog ljeta i te kako ima. No, ponekad je dobro “okrenuti pilu naopako” i vratiti se onim naslovima za koje smo čuli brojne preporuke, ali jednostavno nismo za njih, u užurbanoj i hektičnoj svakodnevici, imali ni vremena ni koncentracije. Ili se vratiti omiljenim knjigama koje već nekoliko ljeta želimo iznova pročitati. Ovo je samo jedan od mogućih prijedloga liste knjiga vrijednih pažnje.

Krenimo od noviteta. Mozaik knjiga nudi novi nastavak romana o privatnom istražitelju Cormoranu Strikeu, koji J. K. Rowling piše pod pseudonimom Robert Galbraith. “Srce crno kao tinta” uzbudljiva je priča i nova potraga za ubojicom koja kreće s interneta, što pokazuje da je Rowling našla načina da se u literarnom obliku obračuna sa svim onih “hejterima” koji su joj zagorčavali život, pa i ozbiljno prijetili. Za one pak koji iz dana u dan prvo čitaju nove vijesti s ukrajinskih bojišta, Znanje nudi uzbudljivi roman Giuliana da Empolija “Mag iz Kremlja”. Priča je to o zagonetnom Vadimu Baranovom, koji je prvo bio kazališni redatelj, pa producent reality showova da bi na kraju postao Putinova siva eminencija. On je upleten u sve mračnije tajne sustava koji je pomogao stvoriti, ali kada se odluči na ostavku glasine o njemu samo se množe, sve dok on ne povjeri svoju priču pripovjedaču ove knjige... i odvede nas ravno u središte ruske vlasti, od rata u Čečeniji preko Olimpijskih igara u Sočiju pa sve do ukrajinske krize. Kritika je ovaj roman nazvala “velikim romanom suvremene Rusije”, a pri tome ne treba zaboraviti da je autor romana i sam politički savjetnik talijansko-švicarskog porijekla. Njegovo prethodno djelo “Inženjeri kaosa”, bilo je posvećeno novim majstorima političke propagande, a ovo je njegov prvi roman.

Još jedan odličan triler iz Znanja je “Zadnje što će izgorjeti” Willa Deana, priča o ženi koju monstrum već sedam godina drži zatočenu na farmi i koja, u trenutku kada shvati da je trudna, odlučuje da mora pobjeći po svaku cijenu... ali tada on dovodi još jednu otetu ženu. Profil je pak za ovo ljeto pripremio roman “Znate što ste učinili” Karen M. McManus, autorice bestselera “Lažljivac među nama” prema koje je snimljena i hit-serija. I opet je riječ o romanu koji pripada u žanr koji u svijetu dobiva sve više naslova i brzo raste: triler za tinejdžere. Među novim naslovima pažnju svako treba obratiti i na romane s velikim, životnim pričama. Tako roman

“Stakleni dječak” Zanyar Adami (Znanje) donosi potresnu priču o prvih jedanaest godina života kurdskog dječaka koji je prisiljen iz Irana pobjeći u Irak s bakom i djedom, dok mu roditelji sudjeluju u revoluciji. Nedugo zatim ga humanitarci samog ukrcavaju na avion za Švedsku, gdje završava u udomiteljskoj obitelji i svakog se dana nada ponovnom susretu s obitelji. Uredništvo Frakture pak preporučuje roman “Čiope” ponajboljeg suvremenog španjolskog pisca Fernanda Arambura, ali i “Obiteljski rječnik” Natalije Ginzburg, autorice koja je obilježila žanr autobiografije. U “Obiteljskom rječniku” ona piše o životu koji se sastoji od fašizma, rasnih progona, ali i potrebe da se nakon rata krene iznova, ali i tematizira kako se svaki čovjek vlastitim razvojem odvaja od obitelji i u svijetu pronalazi ljude koji čine njegovu novu “obitelj”.

Za sve koji vole čitati o stvarnim ljudima i njihovim životima, od brojnih autobiografija predlažemo da se ovog ljeta pozabave djelom Brace Dimitrijevića “Louvre je moj atelje, ulica moj muzej” (Fraktura), kao i zapisima jednog od najpoznatijih rokera Bona Voxa koji je nedavno objavio knjigu “Surrender: 40 pjesama, jedna priča”, koju je u Hrvatskoj objavio Profil, a za sve one željne kraljevskih pikanterija tu je “Rezerva” (V.B.Z.), knjiga britanskog princa Harryja.

Tko se želi vratiti nekim od najvažnijih djela svjetske književnosti, preporuke glase: sve što je napisao veliki Gabriel García Márquez, počevši od “Sto godina samoće” i “Ljubavi u doba kolere”, zatim “Ubiti pticu rugalicu”,Harper Lee i “Dama s kamelijama” Alexandera Dumasa, romanima koje je nedavno ponovno objavilo Znanje, ali i velikim ruskim klasicima Dostojevskog i Tolstoja, kao i velikim romanima Hemingwaya. Dobar izbor je i Orwel, i “1984.” i “Životnjska farma”, romani koji na nevjerojatan način govore o svijetu u kojem mi i danas živimo, ali i “Kvaka 22” Josepha Hellera, roman koji s jedne strane čitatelja može nasmijati do suza, a s druge ga strane istinski šokirati realističnim prikazom nasilja najgore vrste. A tu su svakako i romani autora koji su na najboljem putu da postanu klasici: “Normalni ljudi” Sally Rooney, ljubavna priča u kojoj su sve ljubavi koje se mogu iskusiti u životu, “Plemeniti gospodin u Moskvi”, remek-djelo Amora Towlesa, trilogija Eve Garcíje Sáenz de Urturi koja počinje “Šutnjom bijelog grada”...