Nagrađivani film

U češka kina stiže naš film "Most na kraju svijeta"

08.02.2018.
u 13:10
Službena češka premijera i početak kino distribucije filma u Češkoj bit će 9. veljače 2018. u 17:30 sati u praškom Kině Pilotů.
Pogledaj originalni članak

Hrvatski dugometražni igrani film Most na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića, nastao u produkciji Artizana filma, stiže u češka kina početkom veljače. Kako nas je obavijestio češki distributer Balkanfilm, službena češka premijera i početak kino distribucije filma u Češkoj bit će 9. veljače 2018. u 17:30 sati u praškom Kině Pilotů.

Kako ističe redatelj filma Branko Ištvančić: „Most na kraju svijeta se bavi često prešućivanom temom useljavanja u tuđe kuće napuštene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji. To je topla ljudska priča bez nasilja i politiziranja koja prikazuje sudbine ljudi svih strana unesrećenih ratom, stradanjima i gubitkom doma koji čeznu za povratkom i mirom. Kroz istragu glavnoga lika koji traga za nestalim starcem otkrivamo duboko potisnute emocije, nade, strahove i sjećanja na vremena sreće i mira, a koji su zauvijek izgubljeni za generacije koje je rat najizravnije pogodio.“

Češki distributer Balkanfilm odabrao je ovaj film za kino distribuciju, jer donosi sasvim balkansku temu, iako su ga neki kritičari uspoređivali sa skandinavskim trilerima. Za razliku od Emira Kusturice koji se u svojim filmovima također posvećuje temi rata i njegovih posljedica, ovaj film je vrlo realističan. Branko Ištvančić u njemu je iskoristio i svoja iskustva redatelja dokumentarnih filmova i stvorio je djelo koje gledatelju donosi vrlo autentičan uvid u živote ljudi na hrvatsko-bosanskoj granici. Ovo je već četrnaesti film s balkanskog područja koji će zahvaljujući tvrtki Balkanfilm doći u češka kina tijekom godine i pol njena postojanja. O razlozima zašto je za češku distribuciju odabrao upravo ovaj, četiri godine stari, film više će reći dramaturg Balkanfilma Jiří Fiala:

„Pokazalo se da u slučaju balkanskog filma za češkog gledatelja uopće nije bitna godina njegova nastanka tako da nemamo potrebu prikazivati najnovija djela. Naše jedino mjerilo je kvaliteta. Dogovaramo samo one filmove za koje smo sigurni da su vrijedni truda. Most na kraju svijeta je izuzetan svojom temom i kompleksnošću njenog prikaza, a jednako tako i atmosferom i odličnim glumačkim izvedbama.“

Film Most na kraju svijeta prikazan je prvi put na Pulskom filmskom festivalu 2014. godine, gdje je ispraćen pohvalama i publike i struke, a ponajviše golem glumački ansambl koji okuplja oko trideset glumaca iz Hrvatske, BiH i Srbije, koje predvode Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Đorđe Kukuljica, Nikša Kušelj, Jelena Perčin, Slaven Knezović, Slobodan Ćustić, Bora Nenić, Miralem Zubčević, Draško Zidar, Jelena Jokić, Areta Ćurković, Jasmin Telalović i brojni drugi.

Za film čiji je itinerar uključivao petnaestak različitih gradova i lokacija, angažirana je i golema ekipa. Direktor fotografije je Branko Cahun, za scenografiju je zaslužan Zvonko Sarić, kostime Felicita Glavaš, glazbu potpisuje Dalibor Grubačević, dok su maske povjerene Bianki Žugelj. Producentica filma je Irena Škorić i Artizana film. Film je nastao u koprodukciji Hrvatske (Artizana film), HRT-a, Bosne i Hercegovine (Heft produkcija), Francuske (Dari films) i Srbije (Kinematografska kuća).

Nakon premijernog prikazivanja na festivalu u Puli, film je imao međunarodnu premijeru na Festivalu svjetskog filma u Montrealu, nakon čega je prikazan na brojnim festivalima u svijetu. Nominiran je za nagradu Prix Europa 2015 u kategoriji za najbolji europski TV film. Dobitnik je Zlatne nagrade u Houstonu, Nagrade za najbolju kameru u Italiji, posebnog priznanja žirija u Rusiji, te nagrade za najboljeg redatelja i glumca u Berlinu.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

AR
Artukovic
14:45 08.02.2018.

To je valjda film o mostu na Neretvi koji je izgraden pa srusen za potrebe filma,a na kojem je zeljeznicka pruga duga 100 metara u jednom pravcu i toliko u drugom posto onuda nikad vlak vozio nije.Znaci jos jedna komunisticka podvala o velikim bitkama koje su vodile partizanske jedinice u kojima 43.g bilo brojkom i slovima 4272 borca.Engleski drzavni arhiv barata tom brojkom o snazi Jugoslavenskih parzizana na podrucju cijele bivse juge.Pa me onda sad zanima sto bi oni kako kazu oslobodili da nije bilo Rusa,i Amera?