Teško se možemo smatrati fanom žanra znanstvene fantastike ako istodobno nismo fanom Blade Runnera. Kultno ostvarenje Ridleya Scotta trebalo bi ove godine dobiti i svoj nastavak. Ali nismo jedini koji tako željno čekaju Blade Runnera 2049. “Slice of Life” hrvatski je hommage slavnom filmu, a djelo je nekoliko zagrebačkih poklonika Blade Runnera – režisera Luke Hrgovića, koji je napravio i specijalne efekte, Dine Juliusa koji s Hrgovićem potpisuje i produkciju te je direktor fotografije, scenarist je Anton Svetić, dok glavne uloge, uz Svetića, tumače Ivica Pustički i Emilija Habulin.
“Slice of Life” izgleda gotovo nestvarno, vizualno kao da je klon originalnog filma. I doista, radnja kratkog filma odvija se u Los Angelesu 1982., isto kao i Blade Runner, ali ne prati dogodovštine replikanta Ricka Deckarda, glavnog lika Blade Runnera kojeg tumači Harrison Ford. Nema Slice of Life puno veze ni s nastavkom, nego u istom okolišu priča svoju priču. Ona prati nekoliko likova koji nastoje preživjeti u futurističkom Los Angelesu među kojima je glavni sitni diler droge koji pokušava preokrenuti svoj život, no pada u milost ili nemilost korumpiranog policajca. Snimanje je trajalo nemale tri godine.
Nisu koristili računala
– U kreiranju posebnih efekata nisu korištena računala, već smo sve radili kako se radilo 80-ih kada je sniman Blade Runner. Znalo je biti teško, snimanje u kontinuitetu i po 20 sati po različitim vremenskim uvjetima, a još je više vremena uzimalo pravljenje maketa koje smo razrađivali do zadnjeg detalja – kaže ekipa filma čiji se trailer može vidjeti na stranicama Slice of Lifea posljednjih nekoliko dana.
– Sve minijature i setove za film izradili smo sami u našem garažnom studiju od ostataka raznih materijala. Kako bi se ostvario autentični dojam SF filmova iz 80-ih, koristili smo stare tehnike poput minijatura, back projekcija i matte paintinga, a upotrebu danas popularne 3D animacije potpuno smo izbjegli. Kako je cijeli film inspiriran dizajnom 80-ih, to se, naravno, odrazilo i na dizajn svih vozila u filmu. Za glavni auto smo iskoristili stari Citroën BX iz 1987. koji je gotovo otišao na smetlište. Imao je predivan retro futuristički interijer koji smo nadogradili raznim monitorima i konzolama te ga iskoristili za snimanje interijera. Za snimke eksterijera auta, kao i snimke auta koji leti kroz grad morali smo izgraditi model auta u minijaturi – opisuju detaljno kako je nastao moćan vizual Slice of Lifea.
Prijatelji iz srednje škole
Luka Hrgović kaže kako se filmom bavi već više od deset godina, završio je magisterij na Likovnoj akademiji, smjer animacija i novi mediji. S kolegom Dinom Juliusom osnovao je svoju produkcijsku kuću u kojoj se bave produkcijom i postprodukcijom TV reklama i kratkih filmova. Julius Film stoji i iza produkcije filma Slice Of Life. Cijeli tim koji je surađivao na filmu je, kažu, iz Zagreba i bliže okolice. Poznaju se iz srednje škole i s fakulteta te već dugo surađuju na raznim projektima.
Luke Hrgovića neki će se prisjetiti po kratkom filmu Zetstapo otprije nekoliko godina koji je podigao malo prašine u metropoli jer se bavi – kontrolorima ZET-a u budućnosti. Sada je stvar ipak malo ozbiljnija, hrvatski Blade Runner zadobio je pozornost i globalnog weba The Verge.
– Uvijek imamo barem nekoliko ideja u pripremi koje samo čekaju povoljne uvjete, a posebno nešto slobodnog vremena za realizaciju. Trenutačno je u produkciji još jedan kratki film u režiji Dine Juliusa. Radi se o trileru na engleskom jeziku radnog naziva Passenger, otkrivaju nam. Cijeli je projekt Slice of Lifea financiran bez ičije pomoći, za njegovo dovršenje, misli ekipa Julius Filma, trebat će nekih 30.000 dolara.
– Zasad smo se orijentirali samo na Kickstarter kao globalnu platformu za mlade, ambiciozne projekte. Državne institucije nisu zasad uključene u produkciju i promidžbu ovog filma, ali možda se u budućnosti ostvari neka suradnja – govore.
Planirano je trajanje filma nekih 20 do 25 minuta te će ga se moći vidjeti i na odabranim festivalima. Dok ne izađe, o filmu se možete informirati na različitim platformama. Primjerice, cijeli je proces stvaranja scenografije i rekvizita zabilježen na velikoj online zajednici The Replica Props Forum, a projekt je prisutan na svim velikim društvenim mrežama gdje se može dobiti dublji uvid u produkciju hrvatskog Blade Runnera.
prebrza izmjena kadrova, najasna fabula tj. neuspjeh režisera da ispriča priču, predigitalna fotografija. Sami efekti su izvrsni, ali ukupni dojam fotografije je narušen prevelikom oštrinom i ukupnim nedostatkom zrnatosti koja je prisutna u orginalu. Natrag u montažu!