Kada je Institut za turizam od supruge pokojnog arhitekta Aleksandra Lasla, Gordane Laslo, primio donaciju starih turističkih vodiča i prospekata, mahom s područja Hrvatske, nije trebalo dugo da se rodi ideja o izložbi. Više slučajno nego planski, reći će u Institutu za turizam o ideji da se atraktivni grafički promotivni materijali iz turističkih vodiča, putopisa, plakata i razglednica predstave javnosti. No, odluka da se prikažu materijali na kojima se žene ili nalaze ili se pojavljuju kao autorice bila je već puno manje slučajna. Naime, u Institutu za turizam angažirani su, među ostalim, na internom znanstvenom projektu Kulturna baština turizma – modeli održivog razvoja, povijest promocije turizma, pak, svakako je dio turističke kulture, a uloga žene, s pravom su zaključili u toj instituciji, nedovoljno je istražena i prezentirana tema.
Ulaz je slobodan
I, kao rezultat takvih promišljanja, od jučer se u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu može razgledati izložba koja, moglo bi se reći, ispravlja nepravde – “Žene u promociji turizma Hrvatske”. Posjetitelji će kroz 250 izložbenih originala i faksimila vodiča, plakata, razglednica... upoznati tristotinjak žena koje su tijekom više od jednog stoljeća dale pečat promociji gospodarske grane o kojoj danas u Hrvatskoj štošta ovisi. Inače, ova je izložba već gostovala na nekoliko fakulteta i veleučilišta, knjižnica i manjih galerija, a u NSK ostaje otvorena do 25. kolovoza. Ulaz je slobodan.
– Kad nekoliko dana “kopate” po četiri velike kutije i zavirite u svaki prospekt i vodič, na “pamet” padaju različite ideje... – opisuje prvi susret s vrijednim, intrigantnim materijalima autorica izložbe Jasenka Kranjčević, po zanimanju, inače, arhitektica.
– Izložba je bila logičan nastavak tih promišljanja, čime populariziramo svoje istraživanje, ali i ispravljamo nepravdu prema ženama koje su imale istaknutu ulogu u promociji našeg turizma, što je u velikoj mjeri zanemareno. Istraživanje i priprema trajali su otprilike godinu i pol dana, a prilikom odabira grafičkih materijala najteže je bilo odbaciti brojnu građu zbog ograničenih financija za prezentaciju. Na izložbi se, inače, može vidjeti obilje grafičkih materijala, a prezentirana je urbana i ruralna žena, kao i žena iz visokih i nižih društvenih slojeva. Također, na prezentiranim panoima zastupljena je cijela Hrvatska, ne samo obala. Osim donacije obitelji Laslo, koristili smo i materijale iz knjižnice Instituta za turizam te iz različitih baštinskih ustanova, a surađivali smo, među ostalim, i s Institutom za etnologiju i folkloristiku te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu – kazuje autorica.
Promociji hrvatskog turizma svoj su obol, uvjerila se autorica pripremajući izložbu, dale mnoge književnice, pjesnikinje, kompozitorice, slikarice, sportašice, arhitektice..., ali i brojne bezimene žene, pa i neke strankinje.
Razbija predrasude
– Žao mi je što ih ne možemo sve navesti, ali ne smijemo, recimo, preskočiti pjesnikinju Cvijetu Zuzorić, spisateljice Mariju Jambrišak i Dragojlu Jarnević, arhitekticu Zoju Dumengjić i skijašicu Nadu Birko. Doprinos turističkoj promociji uistinu su dale mnoge, mnoge žene, a manje-više uz sve njih vezane su zanimljive priče. Recimo, Dragojla Jarnević bila je književnica i guvernanta koja se morala sudskim postupkom izboriti za svoje pravo da dobije plaću za posao guvernante. Ona je, među ostalim, opisala planinarski uspon na Okić, što spada u promociju planinarskog turizma – govori J. Kranjčević te nabraja dalje:
– Od strankinja tu su Ida von Düringsfeld, Maude M. Holbach, nadvojvotkinja Maria Josef, Natalie Bruck-Auffenberg i Stephanie Rubido-Zichy, žene koje su skupljale rukotvorine i pisale putopise o Hrvatskoj. Ali, svakako, i mlada češka liječnica Zdenka Čermakova, koja je početkom 20. st. stigla u Bašku na Krku s češkim turistima i poslovnim ljudima koji su gradili hotele i kupalište. Ostala je u Hrvatskoj i postala promotorica zdravstvenog turizma – ističe neke primjere naša sugovornica.
Izložba je, inače, podijeljena na razdoblja do kraja Prvoga svjetskog rata, između dva svjetska rata i u vrijeme socijalizma. Vremenski prikaz više od 100 godina prati, dakako, i promjene u ženskom odijevanju, kupaćim kostimima i frizurama. Ali, ne samo to.
– Izložba razbija predrasude o ženama u turizmu i pokazuje da su bile i subjekt i objekt i konzumentice turizma. Ne treba zaboraviti ni da su žene tijekom povijesti i indirektno, kroz politiku, utjecale na promociju turizma zahvaljujući brojnim kontaktima i vezama koje su imale zahvaljujući svojim pozicijama. Recimo, supruga bana Jelačića, Sofija, nakon dvotjednog liječenja u toplicama Topusko bila je oduševljena rezultatima i prometnula se u neformalnu promotoricu zdravstvenog turizma u našoj zemlji. Ili, između dva svjetska rata, u jednoj trenutku, Hrvatica je bila prva dama Praga, a Čehinja istovremeno prva dama Zagreba. Obje su itekako utjecale na turističku promociju svaka svoje domovine i turističku razmjenu između dviju zemalja – govori naša sugovornica, koja ističe kako je aktualna izložba “Žene u promociji turizma Hrvatske” pokazala da su žene značajno doprinijele razvoju našeg turizma, ali i da ta nedovoljno istražena tema nosi puno elemenata i zanimljivosti koje mogu biti iskorištene i u modernoj promociji turističke Hrvatske.