U braku sa švicarcem

Večernjakovac je autor filma o kreditima koji vode na groblje

Foto: 'Robert Crc'
'oremovic3_nnn_kul_060513'
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Premijera dokumentarca U braku sa švicarcem (1)
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Premijera dokumentarca U braku sa švicarcem (1)
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Premijera dokumentarca U braku sa švicarcem (1)
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Premijera dokumentarca U braku sa švicarcem (1)
06.05.2013.
u 19:24
Uz one koji grcaju u kreditima 
tu su i oni koji kažu da država nije zaštitila ljude
Pogledaj originalni članak

Treba li – i smije li – dokumentarist biti na strani junaka svog filma? Odgovor na to pitanje ne mora nužno biti da, jer tada bi svijet bio zakinut za, primjerice, dokumentarac o suđenju u Nürnbergu, ali i sve one sjajne (pa i brojnim Oscarima nagrađene) filmove u kojima se raskrinka zlo u kojem god obliku dolazilo. No, druga strana medalje ove priče govori da su upravo na iskustvu vlastite kože snimljeni neki od najboljih dokumentarnih filmova svih vremena i da je upravo ta "umočenost" trenutačno jedan od glavnih pravaca u svjetskoj filmskoj dokumentaristici.

Proživljeno do srži

A takav, proživljen do srži ili do zadnjeg centa, je i dokumentarni prvijenac Večernjakova novinara Arsena Oremovića. On sam kaže da pripada u posebnu vrstu budala koja je imala stambeni kredit u eurima, ali se u banci dao nagovoriti da ga prebaci u švicarske franke. To iskustvo natjeralo ga je da napiše scenarij i režira dokumentarac "U braku sa švicarcem", u kojem jasno bira stranu i angažman.

Tako je nastala jednosatna filmska priča o kreditima u švicarskim francima u kojoj se redaju ispovijedi ljudi koji su tim potezom dovedeni na rub egzistencije, gurnuti u obiteljska rasula koja vode u rastave brakova, ili pak oni koji su svjesni da ih samo pomisao na djecu sprečava od radikalnih poteza. Najpotresnija je priča obitelji Mandić iz Velikog Trgovišća koja danas svoju kćer posjećuje na groblju. Uza sve njih u filmu govore i ekonomski stručnjaci, sociolozi, pravnici, političari...

Naravno, u filmu ne sudjeluje nitko od bankara, iako su svi pozvani, nitko iz HNB-a, nitko iz sadašnje garniture na vlasti...

Znakovite su priče žrtava kako su ih u bankama uporno nagovarali baš na te kredite, a njihova su protuteža riječi financijskih stručnjaka koji objašnjavaju kako je upravo država dopustila da brojni građani upadnu u dužničko ropstvo, dok Jadranka Kosor mirno govori kako, kao premijerka, nije mogla ništa.

Gore-dolje po ulici

Cijeli je film priča na strani dužnika, ali nema tu nepotrebnog i iritantnog dociranja. Štoviše, komentare – ali i angažman – "čitamo" kroz oružja dugogodišnjeg filmskog i glazbenog kritičara. Tako su na granici apsurda, ali i groteske, što i jest podnaslov ovog filma, snimke čovjeka koji svoj kreditom opterećen auto vozi gore-dolje ulicom, jer auto nije ni registriran, a nikomu ne treba reći kako zapravo završava pjesma kada grupa Buldožer zapjeva "Novo vrijeme".

>> Film o kreditima koji vode u očaj, rastave braka, na groblje...

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.