Bliži se početak nove koncertne sezone Zagrebačke filharmonije. Bio je to povod za razgovor s njenim šefom dirigentom, sjajnim mladim poljskim umjetnikom Dawidom Runtzom, koji je već za koncert otvorenja sezone 30. rujna pripremio spektakularan program.
Koji su vaši glavni ciljevi u smislu unapređivanja orkestra Zagrebačke filharmonije i vašeg odnosa s njim?
Svaki dan i svaki pokus s mojim dragim filharmoničarima divna je lekcija i za njih, i za mene. Volim se vraćati ovom orkestru jer uvijek mogu računati na njihov pun angažman. Bez strasti ne možete stvarati glazbu. Glavni je cilj podizati kvalitetu orkestra i moram priznati da to nije lagan zadatak, s obzirom na to da je Zagrebačka filharmonija već na vrlo dobroj razini. S druge strane, kad imate orkestar na takvoj razini, dirigent od glazbenika može tražiti još više i više, radeći na dubini i preciznosti izvedbe, kao i na zvuku. Osim toga, volio bih i da se svaka osoba u orkestru osjeća potrebnom i važnom, tako da svaki koncert kreira s nepokolebljivom predanošću. Sretan sam što se možemo razvijati i kroz audicije, koje omogućuju mnogim mladim glazbenicima da se pridruže Zagrebačkoj filharmoniji. Taj nam potencijal daje velike nade za budućnost. Drugi poticajni čimbenik razvoja orkestra su izvrsni gosti dirigenti, što zahtijeva i svojevrsnu fleksibilnost ansambla.
Koja je ideja vodilja i tematska “crvena nit” nove sezone?
Sezona je bogata obljetnicama, a predstavljat ćemo i “prekretnice”, remek-djela koja su promijenila povijesni tok glazbe, poput Beethovenove Devete ili Berliozove Fantastične simfonije. Zagrebačka filharmonija ima dugu tradiciju koju bih volio nastaviti. Jedinstven su običaj “in memoriam” koncerti kojima se odaje počast velikim hrvatskim dirigentima. Odlučio sam u sezonu uvrstiti raznoliku glazbu Bruna Bjelinskog, Cesara Francka, Karola Szymanowskog, Dore Pejačević ili Johannesa Brahmsa. Naša repertoarna ponuda vrlo je široka – od klasike do suvremene glazbe, od ozbiljnih do laganih programa. Nadam se da će svi – i oni mlađi, i oni iskusniji – pronaći nešto za sebe.
Koji su vrhunci sezone, po vašem izboru?
Bez sumnje, prvi vrhunac je koncert otvaranja sezone 30. rujna. “Alpensinfonie” Richarda Straussa ne izvodi se tako često jer zahtijeva vrlo velik orkestar (više od 100 ljudi na pozornici!), uključujući neobične instrumente poput mašina za vjetar i grmljavinu ili kravljih zvona. Ovo izuzetno remek-djelo inspirirano je danom provedenim u Alpama – od izlaska sunca, kroz oluju, do zalaska sunca. Slušajući ovu sugestivnu glazbu, zaista možete zamisliti nevjerojatan planinski krajolik. Strauss je bio genijalan skladatelj koji je znao kako pretvoriti zvuk orkestra u sliku. Djelo je nevjerojatno dojmljivo i dirljivo te mogu obećati nezaboravno iskustvo, osobito onima koji ovu jedinstvenu simfoniju nikada nisu čuli. Još jedan vrhunac je “Carmina Burana” Carla Orffa u punoj, originalnoj orkestralnoj verziji. Posebnu pozornost zaslužuje i maestro Kazushi Ono svojom izvedbom Mahlerove Sedme simfonije. Radujem se što ću prvi put u Zagrebu poželjeti dobrodošlicu maestri JoAnn Falletti – američkoj dirigentici i dobitnici Grammyja. U ožujku 2023. obilježit ćemo stogodišnjicu smrti velike hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Također valja istaknuti da ovom sezonom počinjemo novo poglavlje suradnje između Zagrebačke filharmonije i Opere HNK Zagreb, a jedan od naših projekata je deset koncerata komorne glazbe u izabrana nedjeljna jutra s glazbenicima obiju institucija. Slušatelji će osim u klasičnoj glazbi uživo moći uživati i u šalici jutarnje kave.
Koja je vaša strategija odgoja djece kao buduće filharmonijske publike?
Za djecu smo pripremili vrlo inventivan i pametan “Mini mini ciklus” koji pomaže najmlađim slušateljima da naprave prvi korak. Planiramo organizirati i program “otvorenih vrata” za škole kako bismo djeci pružili priliku da upoznaju filharmoniju iznutra i da se okušaju u sviranju nekog instrumenta. Tinejdžerima bih preporučio “Off ciklus” koji nudi kombinaciju lagane glazbe i velikih skladatelja, primjerice glazbu iz filmova o Harryju Potteru s Daliborom Grubačevićem i Dubravkom Palanovićem ili “Glazbu obiju Amerika” s djelima Gershwina i Ginastere. Smatram to izvrsnom prilikom i za sve odrasle slušatelje koji žele prvi put u životu doći u filharmoniju. Želimo razbiti stereotipe i pokazati da je vrijeme provedeno s filharmonijom vrijedno i da se u njemu može uživati bez obzira na životnu dob. Već je prvi koncert 30. rujna savršena prilika da se u to uvjerite.
Zamislite mladu osobu koja živi i uživa u svim vrstama glazbe u virtualnom prostoru. Što biste joj rekli kao najjači argument za posjet koncertnoj dvorani?
Najjednostavnije i najjasnije, dao bih sljedeće primjere. Je li moguće usporediti papirnatu razglednicu s pravim prekrasnim krajolikom? Je li moguće slike iz kuharice usporediti s ukusnim mirisnim jelom? Je li moguće usporediti cvijeće na televizijskom ekranu i mirisati ga u vrtu? Dragi slušatelji, ako vam slušanje glazbe na internetu čini zadovoljstvo, dopustite mi da vas pozovem u filharmoniju da osjetite glazbu uživo!
Najviše svog vremena ove sezone dijelit ćete između Zagreba i Varšave. Kakav je glazbeni život vaše domovine?
Varšava je grad koji nudi brojne festivale klasične glazbe, podijeljene po temama: Varšavska jesen, Uskršnji Beethovenov festival, Eufonie, La Folle Journée... a isto tako posvećene skladateljima: Festival Krzysztofa Pendereckog, Chopin i njegova Europa, Festival Witolda Lutosławskog, Festival Ignacyja Jana Paderewskog. Spomenuo sam samo najvažnije. Hrvatska može biti vrlo ponosna na svoje skladatelje, često ne baš do kraja otkrivene, koji zaslužuju pozornost. Postoji mnoštvo mogućnosti za popularizaciju hrvatskih skladatelja, a jedna od njih je i festival. Moja je ambicija široj publici predstaviti glazbu Dore Pejačević. Želio bih da u skoroj budućnosti Hrvati budu ponosni na vlastiti festival kojim će se predstavljati nacionalna baština. Nadam se da će zajedničkim naporom svih biti moguće organizirati takav zanimljiv umjetnički događaj.
Uskoro ćete u Lisinskom dirigirati i na koncertu koji će biti realiziran u bliskoj suradnji hrvatskih i poljskih glazbenika...
U Poljskoj 11. studenoga slavimo Dan neovisnosti, ove godine 104. godišnjicu. Tim koncertom, koji je omogućen potporom i pokroviteljstvom Veleposlanstva Poljske u Hrvatskoj, također želimo obilježiti 30. obljetnicu diplomatskih odnosa između Hrvatske i Poljske. Odlučili smo uključiti dva glazbenika Poljske kraljevske opere u Varšavi, u kojoj sam istovremeno glavni dirigent. Koncertni majstor Tomasz Kulisiewicz bit će solist u Drugom koncertu za violinu Henryka Wieniawskog, a tenor Sylwester Smulczyński izvest će ulomak iz djela “Harnasie” Karola Szymanowskog, u kojem skladatelj koristi elemente folklora. Ove godine ujedno slavimo i 140. rođendan Karola Szymanowskog, jednog od najvećih skladatelja svog vremena. Veselim se ovom koncertu i nadam se da ćete uživati u našoj glazbi.
Drago mi je čuti da ste postali i ambasador hrvatske glazbene kulture u svijetu. Nedavno ste izveli uvertiru Amfitriona u Čileu. Kako su tamošnji orkestar i publika reagirali na Papandopulovu glazbu?
Točno, Papandopulova uvertira otvorila je taj koncert svojom vitalnom energijom i, koliko se sjećam, izvedba je bila uspješna. Čitajući osvrte na koncert u tisku, shvatio sam da Papandopulova glazba nikada prije nije bila izvođena u Čileu. Utoliko mi je draže što sam mogao predstaviti to djelo hrvatske umjetnosti.