Za književne potpore 273.000 kuna manje, ali i manji broj prijavljenih

Šezdeset i osam hrvatskih književnih autora ove će godine podijeliti 1,743.000 kuna za tromjesečne i polugodišnje potpore za poticanje književnog stvaralaštva. To je za 273.000 kuna manje nego što je Ministarstvo kulture za potpore izdvojilo prošle godine ili čak 336.000 kuna manje nego 2017. godine.

Bez iznimne kvalitete

Ove godine nije dodijeljena nijedna godišnja potpora koja iznosi 84.000 kuna (zanimljivo, lani je godišnju potporu nakon nekoliko sušnih godina izborila Marija Andrijašević za roman “Grad na vodi”). Stručno povjerenstvo tu je prijavu ocijenilo najkvalitetnijom i to još u prvom krugu vrednovanja kada su autori anonimni. Ovog je puta novo stručno povjerenstvo u kojem su bili Irena Lukšić, Zoran Ferić, Neven Vulić, Maja Tančik i Ivan Herceg (s time da su u stručnom povjerenstvu za dječju knjigu bili Dubravka Zima, Ranka Javor i Marijana Hameršak) procijenilo da se nijedan autorski projekt nije u većoj mjeri istaknuo iznimnom književnom kvalitetom. Stoga godišnja potpora nije dodijeljena. No petnaest autora izborilo je polugodišnju potporu u iznosu od 42.000 kuna, dok su tromjesečnu potporu koja iznosi 21.000 kuna izborila pedeset i tri autora.

Zanimljivo je da je na natječaj Ministarstva kulture za književne potpore bilo prijavljeno 189 programa, što je ipak znatno manje nego prethodne godine, kada je Ministarstvu kulture prijavljeno čak 229 programa. Jesu li se hrvatski autori 2018. godine ipak umorili ili ispuhali?

Polugodišnje, prilično izdašne potpore od 42.000 kuna koje će se dodjeljivati u mjesečnom ritmu od sedam tisuća kuna (što je iznos prosječne zagrebačke plaće) izborili su književni autori Aida Bagić, Ivana Bodrožić, Mani Gotovac, Monika Herceg, Marinko Koščec, Stanislava Nikolić Aras, Borivoj Radaković, Ivana Rogar, Olja Savičević Ivančević i Nada Topić te književni prevoditelji Adrian Cvitanović, Tvrtko Klarić, Lea Kovacs, Josipa Lulić i Maja Šoljan. Hrvatska će književnost za koju godinu tako biti bogatija za novi roman Ivane Bodrožić “Sin”, novi roman Mani Gotovac s radnim naslovom “Luz i Luv”, novi roman Borivoja Radakovića nazvan “Ne plači, dušo”, pa i za novi roman Olje Savičević Ivančević nazvan “Ljeta s Marijom”. Naravno, najviše potpora i ove su godine izborili baš romanopisci i to njih ukupno trideset i četiri. Tu je i jedanaest prijevoda kao i jedanaest zbirki poezije, pet zbirki priča, četiri stripa (povjerenstvo je posebno pohvalilo produkciju stripa, te po jednu knjigu očito deficitarnih drama, putopisa i eseja). Među dobitnicima tromjesečnih potpora su i poznati i afirmirani autori poput Ante Tomića, Ivice Prtenjače, Branke Primorac, Dine Pešuta, Borisa Perića, Silvije Šesto, Hrvoja Kovačevića, Ludwiga Bauera, Gordane Benić, Tomislava Marijana Bilosnića, Marka Gregura, Tatjane Gromače, Božice Brkan, Željke Horvat Čeč, Dražena Katunarića, Darije Žilić, Hrvoja Hitreca, Nikše Sviličića...

Zanimljiva je i lista odbijenih autora na kojoj se našlo 118 imena. Među njima je i Julijana Adamović, autorica romana “Divlje guske” koji je proglašen jednom od najboljih lani objavljenih knjiga u Hrvatskoj, ali i autorica romana “Divljakuša” Marina Šur Puhlovski koja je baš lani proglašena pobjednikom VBZ-ovog natječaja za najbolji neobjavljeni roman, pa je autorici pripala više nego izdašna nagrada od 100.000 kuna. Među onima koji nisu izborili potporu su i ugledni književnici poput Ernesta Fišera, Gorana Ferčeca, Omera Raka, Nina Škrabea...

Prosječna zagrebačka plaća

Na natječaj Ministarstva kulture koji je prvi put raspisan još 2005. godine (kada je novčani fond iznosio nešto više od 900.000 kuna) pristigle su dvadeset i dvije prijave koje se odnose na knjige za djecu i mlade. Odlukom stručnog povjerenstva za dječju knjigu potporu je izborilo pet projekata i to četiri romana i jedna zbirka priča, a, zanimljivo, nijedna slikovnica!? Pisci za djecu i mlade nisu baš najzadovoljniji omjerom dodijeljenih potpora u odnosu na knjige za odrasle, te smatraju da bi ubuduće postotak podržanih programa za djecu i mlade trebao biti veći. Kako su autorski književni honorari u Hrvatskoj prilično niski i neizvjesni (ako ih uopće i ima), a naknada za pravo javne posudbe u javnim knjižnicama nije isplaćena ni za 2016. godinu, dodjela potpora za književne autore i prevoditelje od iznimnog je značaja za pisce.

Treba znati i da država za pravo javne posudbe u knjižnicama godišnje izdvaja dva milijuna kuna (osmina od tog iznosa otpada na troškove obračuna) te da iznos od 1,75 milijuna kuna za direktne potpore autorima nije za baciti. U Ministarstvu kulture tvrde da će s isplatom krenuti već ovog mjeseca, čim se potpišu ugovori s autorima. Tu treba uzeti u obzir i činjenicu da država svake godine stimulira dvadesetak najboljih autora s po 15.000 kuna.