Kad je Zagreb u lipnju posjetio Olivier Kaeppelin, direktor francuske Fondacije Maeght u Saint-Paul-de-Venceu kraj Nice, najavio je događaj godine u nas: jesensku izložbu 40 djela slavnog i izuzetno popularnog katalonskog nadrealista Joana Miróa (1893.-1983.) koja se 2. listopada otvara u Umjetničkom paviljonu, a trajat će do 8. veljače 2015. godine!
Ravnateljica Paviljona Jasminka Poklečki Stošić i Kaeppelin pomno su isplanirali profil te specifične Miróove izložbe u nas, čiji se katalog već uvelike radi, a svi su detalji dogovoreni i jasni. No obožavatelji Miróa dvostruko su profitirali ove sezone: u bečkoj se, naime, Albertini također otvara izložba Joana Miróa! Od 12. rujna do 11. siječnja 2015. izlaže se 100 Miróovih slika, crteža i objekata.
Radio je čak 80 godina
Bit će to carstvo slika nadahnutih pjesništvom i pjesničkom slobodom, karakterističnih za buntovnika koji se uspio oduprijeti roditeljskom pritisku da postane knjigovođa. Rođen u Barceloni, Miró je svoj dugi život hranjen unutarnjim svjetlom proveo između Španjolske i Pariza. Radio je punih 80 godina pa je svijetu ostavio neviđeno likovno bogatstvo, pravu eksploziju detalja i boja, kako ističe Kaeppelin, čak i fizički napadajući sliku, parajući je, dajući joj treću dimenziju koju je otvarao upravo svojim objektima ili kolažima, otvarajući i dijalog između američkog i europskog ekspresionizma...
U Zagrebu 21 skulptura
Miróovo je djelo dakako izuzetno vibrantno i otvoreno novim spoznajama.Sigurno je da zagrebačka i bečka izložba Miróa korespondiraju, a ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić jasna je i u pogledu toga.
– Bečka i zagrebačka izložba se dopunjuju. Riječ je o dobrom suglasju! Beč će pokazati i ranije Miróove radove, od 20-ih i 30-ih godina njegova stvaralaštva. Zagreb daje specifičnu izložbu, koncentriranu na razdoblje od 60-ih do 80-ih godina prošloga stoljeća – tumači ravnateljica i koautorica izložbe.
– To je vrijeme kad Miró intenzivno prijateljuje s Aimeom Maeghtom iz čije fondacije dolaze djela u Paviljon. Naglasak je tu na Miróovu kiparstvu, pa ćemo u Zagrebu vidjeti 21 skulpturu od 150 koliko ih fondacija posjeduje. Fondacija Maeght posjeduje zapravo najviše Miróovih skulptura i po tome je specifična – kaže ravnateljica Poklečki Stošić. Jasno je da Zagreb nema dovoljno sredstava da bi priredio izložbu veliku kao onu u Albertini u koju pristižu djela posuđena iz cijelog svijeta. To su posebno skupi potezi s prekooceanskim letovima. Teški su i nekoliko milijuna eura.
– Zagrebačka je izložba “stostruko” jeftinija od bečke, a specifična je i po tome što je nastala u prijateljskom ozračju s Fondacijom Maeght. To znači da premije osiguranja nisu astronomski visoke. Smanjena je i cijena transporta za 80 tisuća kuna. Puno partnera na čelu s Inom izašlo nam je ususret, uz Grad Zagreb i Ministarstvo kulture RH – ističe J. Poklečki Stošić.