Zatvaranje Kina Tuškanac, koje je, posebice nakon slučaja Kina Europa, postalo jedno od središnjih mjesta zagrebačkog kulturnog života, potaknulo je niz revoltiranih reakcija građana i izjava o Zagrebu kao “gradu bez kina”. Bojazan da će jedno od rijetkih mjesta koja u glavnom gradu nude nekomercijalni filmski sadržaj zadesiti ista sudbina kao i Europu, opipljiva je i unatoč nadaleko poznatoj činjenici da zgrada na Tuškancu 1 već godinama vapi za obnovom. Kao i većina objekata u kulturi u Zagrebu, odgovorili su nam na upit iz Službe za informiranje Grada Zagreba, zgrada Kina Tuškanac nije se redovito i kvalitetno održavala, a njezinu su cjelovitu obnovu koja će početi s hitnom sanacijom krova i “sigurno uključivati i opremanje kina” stavili na vrh liste prioriteta. No, o samom trajanju obnove još ne znamo ništa.
Iako je Kino Tuškanac vjerojatno u široj javnosti najvidljiviji aspekt njihova djelovanja, vrijedi napomenuti da je ovim potezom bez krova nad glavom nije ostalo samo kino već i cijeli Hrvatski filmski savez. Jedna od najvažnijih naših filmskih institucija, HFS uz filmske, provodi brojne obrazovne i revijske programe, poput Filmske nastave i Škole medijske kulture dr. Ante Peterlić, kontinuirano bavi se izdavaštvom knjiga i časopisa o filmskoj umjetnosti, digitalizacijom i zaštitom filmske baštine te produkcijom i distribucijom filmova. Filmski program za sada su nastavili s projektom “Tuškanac u gostima” koji se održava u Kinu Forum i Dvorani Centra za kulturu i informacije Maksimir, ali čeka ih još niz izazova.
– Nije lako. Puno je posla oko organizacije svih programa koji su se realizirali u Kinu Tuškanac u novim prostorima. Osim preseljenja programa i djelatnika, čeka nas i privremeno iseljenje na drugu lokaciju tehničke, filmske i knjižne građe. “Tuškanac u gostima” ogroman je pothvat. Temeljna misija HFS-a je širenje filmske kulture i razvoj filmske pismenosti, tako da je prekid ijedne programske aktivnosti bio izvan opcije. Ne samo našeg kinotečnog programa u Kinu Tuškanac nego i svih ostalih programa i projekata. HFS radi na decentralizaciji kulture tako da se osiguranje pristupa filmu u novim prostorima dogodilo posve prirodno. Izazova je puno, a najveći su: osiguranje najviše razine tehničkih preduvjeta za organizaciju projekcija te rad na razvoju publika, odnosno širenje i produbljivanja odnosa s publikama. Ovo drugo posebno je važno tamo gdje je do sada konzumacija umjetničkih sadržaja bila iznimno slaba. Dakle, puno je izazova, posebno logističkih i jako puno posla – objašnjava nam tajnica Hrvatskog filmskog saveza Tatjana Aćimović.
Ipak, početni je odaziv na filmove Tuškanca u gostima, koji trenutačno pod vodstvom Filipa Zadra, novog voditelja programa kina, za sada itekako zadovoljavajući. Započeli su s ciklusom “Filmovi koje volite”, najgledanijih filmova u Tuškancu proteklih nekoliko godina. Projekcije su napunile gledalište u Maksimiru, a posebno u Kinu Forum u sklopu Studentskog doma Stjepan Radić, koje je inače, nažalost, uglavnom zjapilo prazno.
– Ideja je da potencijalnim novim gledateljima za početak predstavimo najposjećenije od našeg kinotečnog programa, a vrlo brzo nastavimo s programom kakav bismo provodili u normalnim okolnostima. Čini mi se da je publika kina Forum kombinacija naše već dobro uhodane publike i studenata doma Stjepan Radić. Dvoranu Centra za kulturu i informacije Maksimir treću smo projekciju zaredom napunili i vjerujem da će se tako nastaviti. Imamo spreman program do kraja godine, a pripremamo i onaj za 2024. Nastavljamo kao da se ništa nije promijenilo i veselimo se obnovi kina. Pripremamo i nove lokacije, a gledatelji će o svemu biti obaviješteni uskoro na našem webu i društvenim mrežama – kazao nam je Filip Zadro, otkrivši i da ćemo ovaj tjedan uz kultne naslove poput “Casablance”, “Psiha” i “Blade Runnera”, gledati i posebni Halloween filmski ciklus.
A na dugoj listi prioriteta Grada Zagreba je i konačna obnova Kina Europa, kako je i najavljeno na predstavljanju Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030., no radovi su zapeli zbog nestabilnosti konstrukcije zgrade.
– Obnova će biti jako kompleksna, budući da se radi o zaštićenom spomeniku kulture. Mi smo pokrenuli novelaciju projekta obnove, kako bi on zadovoljio statičke zahtjeve, ali i punu funkcionalnost kina. Priprema se dokumentacija za financiranje iz EU fondova, no Grad je u svakom slučaju spreman osigurati sredstva – kazali su iz Grada.
Ipak, u gradu “siromašnom kinima”, a koji ih je nekoć brojio i dvadesetak, dobrodošla je najava o obnovi i prenamjeni starog Kina Kalnik na Črnomercu.
– To će biti jedan fleksibilni prostor koji će se moći prilagoditi različitim potrebama, za kulturne programe, ali i druge potrebe lokalne zajednice. Radi se o dvije dvorane koje će imati pomičnu pregradu tako da će se od nje moći napraviti veća dvorana s otprilike 100 sjedećih mjesta. Očekujemo dovršetak radova iduće godine. Sam projekt uključuje ne samo građevinske radove već i potpuno opremanje – o planovima za Kalnik kažu u Gradu. Ali pretjerano je reći, ustvrdili su, kako je zatvaranjem Tuškanca Zagreb postao “grad bez kina”.
– Svakako ne možemo biti zadovoljni činjenicom da dva važna kina privremeno nisu dostupna za programe. No ovu situaciju treba gledati i kao povijesnu priliku da Zagreb doista postane “grad dobrih kina”, koja će biti adekvatno uređena i opremljena. Naravno, u suradnji s HFS-om, aktivno radimo na koordinaciji vezanoj za održavanje programa, primarno filmskih festivala koji se održavaju ove godine. Za sve dodatne troškove osigurat ćemo i dodatna sredstva kako taj trošak ne bi pao na leđa organizatora. Uskoro ćemo imati i operativni plan za korištenje prostora u idućoj godini – rekli su nam, potvrdivši i da će nakon obnove “prostor i dalje biti iste namjene”.
Ono što je najvažnije, tvrdi pak Tatjana Aćimović, jest da u ovom trenutku nismo grad bez filmova, niti nezavisnih europskih filmova niti domaćeg filma – o čemu se brine nekolicina distributera i kinoprikazivača te veći broj filmskih festivala, a niti bez kinotečnog filmskog programa – u što HFS u ovom trenutku ulaže ogroman trud. No, jesmo li možda grad bez publike?
– Do situacije u kojoj smo danas nije došlo u jednom danu. S jedne strane, zgrade su i prije potresa propadale desetljećima, dok je s druge tendencija pada publika repertoarne nezavisne kinematografije, posebno europske, počela prije skoro tri desetljeća. Živimo u kontradiktornim vremenima u kojima glasno i oštro vičemo kako nema nezavisnog kina, a nezavisni film ne gledamo. Ilustracije radi, izvrstan Kaurismakijev film nedavno je otvorio distribuciju u Zagrebu pred 59 gledatelja. Tko će biti taj mađioničar koji će pretvoriti deklarativnu u konkretnu podršku filmske kulture? U tom rudniku sam, kopam i radim s drugim rudarima, i mogu vam reći da je to sizifovski posao. Nikada kao sada nismo trebali kapacitete i resurse za komunikacije. Slučaj Kina Europa, nažalost, velikih je razmjera. Potpuni prekid modela javno-civilnog partnerstva koji je dao takav doprinos širenju filmske kulture, i općenito kulturi grada, jednostavno se nije smio dogoditi. Što se tiče obnove oba kina, želim nam što skorije otvaranje i jednako uspješnu budućnost – zaključuje.