Reci mi, zapravo, dragi maestro, čemu ti gudiš Nijemcima dok te dolje u domovini čeka golema kulturna zadaća? Ti moraš poći s nama da nam osnuješ hrvatsku operu. Bio je kraj šezdesetih godina 19. stoljeća kada je Petar Preradović ove riječi uputio Ivanu pl. Zajcu u Beču. I dodao: "Naš je Talijin hram obeščašćen stranom glazbom, pa nam moraš narod dignuti iz drijemeža u koji je zapao iza ilirizma..."
Možda je Antonija Kassowitz-Cvijić ponešto dodala i iskitila, pišući u svojim "Sličicama o Ivanu pl. Zajcu" o bečkom susretu pjesnika i glazbenika. No, činjenica je da su ilirci, dok je njihov hrvatski narodni preporod već gubio dah i zamah, slali delegacije Zajcu u Beč i da je daroviti skladatelj i dirigent napustio tamošnju solidnu operetnu karijeru, preselio se u siječnju 1870. godine u Zagreb i počeo rad na utemeljenju ozbiljnog, profesionalnog opernog ansambla u tadašnjem gornjogradskom kazalištu, a prije točno 150 godina, 2. listopada 1870. godine, dirigirao je premijerom svoje nove opere "Mislav".
Praizvedba te romantične povijesne opere stoga se opravdano smatra i slavi kao dan početka rada stalne Opere tadašnjeg Narodnog zemaljskog kazališta.
Maestro Nikša Bareza, koji će dogodine proslaviti 60. godišnjicu svog prvog dirigentskog nastupa u HNK, pozvan je da osmisli program slavljeničkog gala-koncerta koji će sutra, 2. listopada, sasvim logično, početi onim istim notama koje su se prve čule i prije 150 godina: uvertirom Zajčeve opere "Mislav". Sljedeće dvije opere koje je Zajc skladao i izveo u Zagrebu zaokružile su njegovu hrvatsku povijesno-nacionalnu trilogiju, pa će program biti nastavljen ulomcima iz "Bana Legeta" i "Nikole Šubića Zrinjskog".
- Istražujući povijest zagrebačke Opere pronašao sam podatke da je prvo veliko međunarodno djelo koje je Zajc postavio bio Verdijev "Trubadur", a prva Mozartova opera na repertoaru "Don Giovanni" – kaže Bareza, koji je uvrstio u program i ulomke iz tih djela.
Važan dio programa su ulomci iz opera hrvatskih skladatelja, najprije povijesno itekako važnog Vatroslava Lisinskog, potom Blagoja Berse te Jakova Gotovca, Ive Brkanovića i Josipa Hatzea.
- Ima naravno još hrvatskih skladatelja koje se moglo uvrstiti, ali ne može sve stati u jednu večer, kao što nismo mogli uvrstiti i poneki ulomak iz djela Benjamina Brittena ili Stravinskog čime bi podsjetili da je Opera zagrebačkog HNK svojedobno među prvima u Europi izvodila nova djela velikih suvremenih skladatelja.
Širinu repertoara kroz koji se u stoljeće i pol svog djelovanja kretala zagrebačka Opera prikazat će ulomci i ulomci iz Beethovenova "Fidelija", Wagnerovih "Majstora pjevača", Puccinijeve "Tosce", Offenbachovih "Hoffmanovih priča".
Maestro Bareza bio je svjedok i sudionik velikog međunarodnog ugleda koji je zagrebačka Opera uživala u Europi u šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, gostujući u Londonu, Berlinu, Parizu, Amsterdamu i širom Italije, a u večerašnji program uvršteni ulomci iz "Onjegina" i "Prodane nevjeste" podsjećaju ga na "slavensku sezonu" koju je Opera HNK izvodila i na velikoj turneji u Japanu.
Publici dopadljiv i zanimljiv program bilo je moguće prirediti, ističe maestro, zahvaljujući čitavom ansamblu, Orkestru i Zboru Opere HNK, te redom izvrsnim prvacima i solistima HNK Tomislavu Mužeku, Ivani Lazar, Valentini Fijačko Kobić, Tamari Franetović Felbinger, Dubravki Šeparović Mušović, Ljubomiru Puškariću, Lucijanu Batiniću, Stjepanu Franetoviću, Ceciliji Car i Ivici Trubiću.