Sve je počelo prije devet godina kad je Vedran Mlikota s bratom došao kod Boženka Dedića, ondašnjeg zagvoškog općinskog načelnika, te mu predložio glumačke igre ovdje pod Biokovom. Ovaj je to bez razmišljanja prihvatio i tako su nastali Glumci u Zagvozdu, kulturna zagvoška manifestacija kazališnih susreta. U jednoj sezoni nazoči mu preko trideset tisuća ljudi, a na svakoj kazališnoj predstavi u Zagvozdu bude i do dvije tisuće posjetitelja.
Preporod
A do prije devet godina – kazuje Marko Čagalj, mjesni poštar i glavni logističar ovomjesnih kazališnih susreta – devedeset posto ovdašnjih ljudi nije znalo što je kazalište, niti je u kazalištu bilo. Unatoč tomu narod je Glumce u Zagvozdu zdušno prihvatio i primio, a da tomu nije tako, od Mlikotine, Vitezove i Potočnjakove ideje ne bi bilo ništa. Ništa se u njemu nije događalo...
Glumci su ga preporodili, a narod je njih, glumce, oduševio. Nadalje, ovdašnji kazališni susreti bez naših mještana bili bi nemogući. Pa mi ugošćujemo po 120 ljudi svakodnevno tijekom dva mjeseca koliko predstave traju. I sve to treba smjestiti, nahraniti, napojiti... A to se i čini i cijelo mjesto je u to uključeno, kako sa smještajem tako i s prehranom. Sve je ovdje svima gratis, nitko ništa ne plaća. Svi sve rade s ljubavlju, volonterski, nikomu ništa nije teško i na teret. A glumcima i ostalim našim gostima nije jasno da ih se prima u svoj krevet, da ih se hrani mukte... Zato i ne čudi što im je iz Zagvozda teško otići, što u njemu ostaju i više nego što planiraju.
Gostoljubivost
Zagvoška gostoljubivost odvajkada je poznata. Za svakoga se ovdje uvijek nalazio ležaj, komad kruha i bukara vina, kako u vremenima Škilje i njegovih prosjaka, tako i danas, a bogme i u vremenima između Škilje i Glumaca u Zagvozdu.
– U vrijeme moje mladosti – kazuje osamdesetogodišnji Mirko Milić, ovdje nitko nije bio sit. Prosjačilo se i nadničarilo, Škiljo nije izmišljotina, to je istina. Pa ljudi su nadničarili po otocima i po Imotskome polju za decilitar ulja i kilu kukuruza, i na trbuh su ispod remena stavljali kamenu ploču da im trbuh ne klapa i da mogu remenom hlače stegnuti. Bilo se gladno, golo i boso, a ja sam tri kilometra do škole više išao bos nego obuven. Ma ne samo ja...
Ali i unatoč tom siromaštvu, narod je bio velika srca i široke duše. Ljudi iz Zagvozda su žalosni ako čovjeku ne mogu pomoći i zato mi svi zdušno pomažemo svom Vedranu oko ovih kazališnih susreta. Ma tko je čuo za Hamleta prije Mlikote!? Nitko, čovječe moj! Otkad je Mlikota doveo glumce u selo, selo je oživjelo na svaki način. Prije toga nije bilo ni općine, ni vodovoda, nije bilo ničega, a za Shakespeara je malo tko čuo. Ma tko je prije znao tko je Boško Petrović i što je njegova jazz-glazba!? Svi naši glumci, pjevači i ostali umjetnici više vole gostovati u Zagvozdu nego u bilo kojoj metropoli. I svi se oni ne mogu načuditi našoj gostoljubivosti.
– Ovdje je narod takav – priča on – darežljiv i milostiv.
Razvidno je da su Glumci u Zagvozdu preporodili ovo biokovsko selo s 1200 duša i da su u njemu za ova dva ljetna mjeseca kulturna događanja na kojima mu mogu pozavidjeti i najveća hrvatska kulturna središta. Ali, nema Zagvozd samo ljetne kazališne susrete izuzetne razine, već i niz ostalih priredbi, jedinstvenih u Dalmaciji i u cijeloj Hrvatskoj. Niti blizu Zagvozda nema ni rijeke ni potoka, o moru ne treba niti zboriti, nema ni ribara ni vaterpolista, no unatoč tome u mjestu se već nekoliko godina tradicionalno održava i ribarska noć i vaterpolski turnir. Ma gdje?
U bunaru
– U Turskom bunaru u zaseoku Bunje – veli Nediljko Čagalj – gdje se na našoj Ribarskoj noći okupi i do pet tisuća ljudi, pojede tona ribe te popije na stolitre i stolitre vina, piva i ostaloga pića. Fešta traje cijelu noć, a vaterpolske utakmice igraju se s ekipama od tri igrača. To zato jerbo u bunar ne može stati više ljudi... Inače, Turski bunar je nekada služio za napajanje stoke, a u njemu su mnogi naši mještani naučili plivati.
Pa neka netko kaže “nema džabe ni u stare babe”. Bogme u Zagvozdu ima... A svemu su krivi glumci i dobra duša zagvoškog čeljadeta.
Zagvozd: Ljetna kazališna metropola
Kakvi stajliš muškarci! Pogledajte što su sve nosili na zagrebačkoj špici 2011.
U igri za klupu Dinama tajanstveni je kandidat, a priče o legendi vatrenih čista su utopija
Po medijima i raznim inboksima te objavama na društvenim mrežama proteklih dana kolala su razna imena, a za neka od njih vrlo je mala šansa da će voditi plave
Savršena odredišta za jesenske izlete: Ovih 7 mjesta u Hrvatskom zagorju morate posjetiti!
Brojne zanimljive lokacije u Hrvatskom zagorju nalaze se na manje od sat vremena udaljenosti od Zagreba
'Ovo je jedina stvar koju moja djeca ne nasljeđuju jedno od drugoga, ipak je to potrošna roba'
Vitaminska bomba koja će “odbiti” viruse: Isprobali smo odličan smoothie od samo nekoliko sastojaka