Na današnji dan 1817. godine umrla je velika britanska književnica koja je i 206 godina nakon svoje smrti velika inspiracija umjetnicima. I sada na HTV-u možete gledati jednu od brojnih ekranizacija njezina najvažnijeg romana "Ponos i predrasude" (svaka generacija britanskih glumaca snimi neku filmsku ili televizijsku verziju ove priče), a prošlog smo tjedna, također na HTV-u, gledali seriju "Oblaci nad Pemberleyem", svojevrsni nastavak tog romana.
U čemu je, dakle, tajna djela djevojke koja se nikada nije udavala, ali je jednog dana odbila prošnju šest godina mlađeg muškarca jer bi to bio tek brak iz interesa. Jane Austin rođena je 16. prosinca 1775. godine, u obitelji koja je imala šestero djece i koja je britanskoj mornarici dala dva admirala.
Neobično za ono doba, bila je obrazovana, osnovnoškolsko obrazovanje stekla je u Oxfordu, a zatim u Southamptonu, da bi od 1785. do 1786. polazila Školu za djevojke u Readingu, a vrlo je rano počela pisati. Svojih šest romana objavila je anonimno, ali i tada su bili vrlo čitani. Na neki su način slijedili romantičnu literaturu tog doba i sve su to ljubavni romani u kojima je sretan (pa i bajkovit) kraj zajamčen, ali bili su oni i mnogo više od toga. Možemo reći da je upravo ona bila prva velika feministička autorica u svjetskoj književnosti jer u svojim je pričama jasno objašnjavala ovisnost žena svog doba. Ovisnost koju je i te kako osjetila na vlastitoj koži. Žene njenog doba, naime, nisu mogle naslijediti očev imetak, a to ih je guralo u brak bilo koje vrste, jer u trenutku očeve smrti nasljedstvo bi palo u ruke bilo kakvog muškog rođaka, a one bi bile na ulici. O tome govori roman "Ponos i predrasude", ali i "Razum i osjećaji". Iako su je mnogi razapinjali zbog klišeja i romantičnosti, uz uobičajene opaske da kvari žensku mladež, u povijesti književnosti ostaje zapisano da je ona svojim pričama i te kako kritički opisala svijet u kojem je živjela. I koji nije mogla promijeniti.
Zbog svega toga njeni su romani bezbroj puta ekranizirani, a, naravno, kada to radi BBC, koji je ujedno sinonim za povijesne serije i filmove najveće kvalitete, jasno je da su to sve odreda pravi hitovi. Čak je i nedovršeno djelo "Sanditon", za koje je Jane Austin prije smrti uspjela napisati tek nekoliko poglavlja, Britancima poslužilo kao polazište za odličnu televizijsku seriju čije smo dvije sezone već vidjeli, a nastavci slijede. No kao i u ekranizacijama u prvom je planu upravo roman "Ponos i predrasude".
Najpoznatiji je svakako istoimeni film iz 2005. godine, koji je režirao Joe Wright i u kojem glavne uloge tumače Keira Knightley kao Elizabeth Bennet i Matthew Macfadyen kao gospodin Darcy. Kritika je upravo taj film nazvala "najrealističnijom ekranizacijom tog romana", a bio je nominiran za četiri Oscara (za scenografiju, kostime, glazbu i glavnu žensku ulogu). Ostao je bez najpoznatijeg filmskog kipića na svijetu, ali osvojio je brojne nagrade, bio proglašen najboljim britanskim filmom 2006. godine, a među ostalim redatelj Joe Wright dobio je i nagradu BSFC kao najbolji mladi redatelj. Uloga Elizabeth Bennet u zvjezdane je visine lansirala karijeru tada dvadesetogodišnje Keire Knightley.
Uz bok tom filmu stoji TV serija "Ponos i predrasude" od šest epizoda iz 1995. godine, za koju je scenarij prema romanu Jane Austin napisao Andrew Davies, a koju je režirao Simon Langton. Upravo ta serija dokazala je da je Jane Austin postala istinska pop-ikona 20. stoljeća. Naime, godinu dana nakon te serije izašao je roman Helen Fielding "Dnevnik Bridget Jones", koji je napisan kao dnevnik tridesetogodišnje neudane, ali vrlo romantične žene koja živi u Londonu i koja se, dok pokušava stvoriti karijeru, bori s porocima, kilogramima, neobičnom obitelji i traži ljubav svog života. Kada ga konačno pronađe, on se – nimalo slučajno – zove Mark Darcy, što je duhovita, ali i svrsishodna veza s Jane Austin jer je Fielding svog nepokolebljivog odvjetnika stvorila po uzoru na glavnog junaka "Ponosa i predrasuda". A kada je ekraniziran "Dnevnik Bridget Jones", glavnog glumca uopće nisu tražili, već ga je nakon uloge Darcyja u seriji odglumio Colin Firth, koji je nakon te dvije uloge postao ultimativni romantik kraja 20. stoljeća, a samo je zahvaljujući svom nevjerojatnom glumačkom umijeću, kako su godine prolazile, iz te "ladice" uspio i izaći.
No poslužila je Jane Austin i drugim književnicima. Tako je Karen Joy Fowler napisala roman "Klub čitatelja Jane Austen", o neobičnoj grupi ljudi koji se nađu povezani u književnom klubu: Jocelyn se neudana uzgojiteljica pasa, njenu najbolju prijateljicu Sylviju nakon 32 godine braka upravo je napustio muž, Prudie je profesorica francuskog na pragu tridesete i, iako udana za dragog čovjeka, neprestano mašta o seksu s drugim muškarcima, šezdesetogodišnja Bernadette zaključila je da se u toj dobi konačno može malo zapustiti, prelijepa Allegra, Sylvijina kći lezbijka, upravo je ostavila svoju obožavanu ljubavnicu. U ovom ženskom društvu naći će se i Grigg, ljubitelj znanstvene fantastike... Po tom je romanu također snimljen jako dobar i zabavan film, u kojem ljubav pobjeđuje, baš kao i kod Jane Austin, koji se ponajprije pamti po ulozi odlične Emily Blunt.
No uz "Klub čitatelja Jane Austin" postoji i "Društvo ljubitelja Jane Austen", roman koje je napisala Natalie Jenner, književnica koja uopće ne skriva koliko je oduševljena svime što ima veze s Austin. Tako u njenoj priči čitatelj odlazi u maleno selo Chawton, u godinama neposredno nakon kraja Drugog svjetskog rata, gdje besparica zaprijeti da će imanje Chawton, srce zajednice i mjesto nekadašnjeg doma Jane Austen (to je povijesni podatak) biti prodano najpovoljnijem ponuđaču.
Osmero mještana poveže njihova ljubav prema romanima slavne spisateljice te osnuju Društvo ljubitelja Jane Austen, koje pokušava naći način da očuvaju njenu ostavštinu. Nova serija "Oblaci nad Pemberleyem" nastavlja priču "Ponosa i predrasuda", a snimljena je 2013. godine da bi se tako obilježila dvjestota obljetnica prvog izdanja romana "Ponos i predrasude". Riječ je o ekranizaciji romana P. D. Jamesa, koji je zapravo svojevrsni hommage i Jane Austin i njenom najslavnijem romanu i koji, nekoliko godina nakon vjenčanja, ponovno oživljava likove Elizabeth i Darcyja te u njihove živote vraća glavnog negativca – Wickhama.
Spomenuti treba i postojanje "Ponosa, predrasuda i zombija", ali i zapitati se – ako su sve to Britanci mogli napraviti od djela žene koja je napisala šest romana, zašto mi nismo bili u stanju ekranizirati nijedan, mnogo potentniji roman Marije Jurić Zagorke? I skupo ga prodati svijetu?
Brankko 17:29 19.07.2023. Nekad je zagrebačka televizija proizvodila dramski program u kojemu su predlošci bili djela -- što romani, što pripovijetke -- hrvatskih prijašnjih i ondašnjih književnika. U tom dramskom programu bili su i filmići od 45'; toga danas nema: jedna pripovijetka, 45' televizijske drame. Vanjska proizvodnja (izvan Hrvatske televizije) ne bavi se time, jer je budućnost takvih drama nesigurna. Dobro živi radiodrama (na Hrvatskomu radiju) -- a to pokazuje da se ima što "proizvoditi".