U izvanrednim okolnostima za Hrvatski povijesni muzej, čija je zgrada u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch zbog posljedica potresa od 22. ožujka 2020. zatvorena za javnost, svoju izložbu “Sedamdesetprva” 12. siječnja za javnost otvara u Galeriji Klovićevi dvori.
U pitanju je vrlo živa prezentacija video, fotografskog, literarnog i inog materijala kojim se predstavljaju zbivanja jednako žive 1971. u povodu 50. godišnjice obilježavanja Hrvatskog proljeća.
Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, općepoznato kao Hrvatsko proljeće. Znamo da je riječ o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi. Sam postav izložbe, kako je najavljeno, sadrži šest kronološko-tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom Neka bude živost… u četiri glavne cjeline donosi se slijed zbivanja tijekom 1971., i to kroz djelovanje reformista, matičara i studenata. Cjeline nose nazive po godišnjim dobima koja više simbolički nego strogo kalendarski odgovaraju razvojnim fazama reformnog pokreta, a širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Tako, primjerice, u dijelu koji se odnosi na “zimu” 1971. saznajemo da je početak godine u znaku osporavanja izbora studenta prorektora na Sveučilištu u Zagrebu Ivana Zvonimira Čička, ali i da je gospodarsko pitanje u tom trenutku jedno od najvažnijih za Hrvatsku, jer ona kao jedna od najrazvijenijih republika vlastitim zarađenim sredstvima nije mogla slobodno raspolagati jer se 80 posto investicija ulagalo u Srbiju, gdje je bio koncentriran bankarski kapital.
Što se pak tiče kulture, u veljači počinje djelovati Satiričko kazalište Jazavac, i to premijerom predstave “Trla baba dinar”. Uz politička zbivanja “proljeće” će obilježiti Vice Vukov, koji na festivalu Zagreb 71. izvodi pjesmu “Tvoja zemlja”. “Ljeto” će među ostalim obilježiti i normalizacija odnosa Svete Stolice i Jugoslavije, a “jesen” pak studentski štrajk pod parolom Hrvatskoj njezine devize. Posljednja cjelina, piše u vodiču izložbe koji je ilustrirao Milan Trenc, pod nazivom “Čuvanje nade” upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena, njih 38, i njihovih obitelji na “sedamdesetprvu” pedeset godina kasnije. Autori izložbe su Mislav Barić, Petra Braun, Ana Filep i Andreja Smetko.