Malo se ovih dana u medijima čuje o vrhunskoj izložbi Novih tendencija stvorenih u Zagrebu prije pedeset godina, a predstavljenih izložbom u Muzeju suvremene umjetnosti. Predstavljena je građa dio fundusa MSU, apstraktna i kinetička umjetnost koju publika malo poznaje, a na poticaj iz Zagreba stvorili su je prvo hrvatski, potom europski i uopće svjetski umjetnici od 1961. do 1973. godine.
Umjesto pohvale umjetnosti, čuju se glasovi o skupoj zgradi punoj problema: prokišnjava krov, neprimjerena klimatizacija koja uništava umjetnine... O čemu je riječ?
Riječ je o kontinuiranim napadima koji svakih nekoliko mjeseci dolaze iz istoga izvora, od dr. Zvonka Makovića i nekolicine njegovih istomišljenika. Oni uporno žele neosnovano kritizirati naš muzej, a izvrtanjem činjenica i prenapuhivanjem nekih stvari provode svoju politiku u kojoj očitavamo želju za mojom smjenom i ugrožavanjem djelatnosti muzeja. Sve je počelo kad sam prije nekoliko godina odbila Makovićevu koncepciju stalnoga postava.
Konkretan odgovor na vaše pitanje jest da muzej koji se useli u novu zgradu od petnaest tisuća kvadrata s vremena na vrijeme nailazi na neke poteškoće u funkcioniranju. Život zgrade nešto je sasvim drugo od projekta. Nije uvijek lako postići idealnu temperaturu od 22 do 24 Celzijeva stupnja i vlažnost od 50 posto, jer su neke dvorane visoke pet metara, a neke petnaest. Imamo i stručnjake iz tvrtki koji svakodnevno kontroliraju što se događa, imamo našu restauratorsku službu.
Najbolji uvjeti u gradu
Zgrada MSU radi tek godinu i pol, što znači da je pod garancijskim rokom pa izvođači radova moraju ukloniti nedostatke?
Uz podršku gradskih struktura Zagreba, grada koji je osnovao sadašnji MSU, radimo i na servisima klima-komora, pozivamo stručnjake koji su radili na klimatizaciji. Kako vidimo, sistem je previše podložan vanjskim uvjetima. To nastojimo otkloniti. Tehnika je već popravila krov. Tamo će biti ljetne izložbe. Usprkos tim oscilacijama, mi i dalje imamo najbolje uvjete u gradu kad je riječ o čuvanju i izlaganju umjetnina.
Govori se da je stradao Šutejev rad “Bum-Bum” iz 1968. godine?
Muzej suvremene umjetnosti uvijek je težio promovirati umjetnost koja je probijala granice i dovodila neke nove umjetničke postupke. O tome se upravo radi. Suvremeni umjetnici koriste se novim, netradicionalnim materijalima, često eksperimentiraju organskim i anorganskim materijalima. Tako su naši restauratori “vratili u život” rad Raše Todosijevića s kruhom na kojemu je primijećena reakcija. Neki umjetnici možda u trenutku slikanja nisu stavili najbolju podlogu ispod uljane slike ili akrilika. Možda nisu računali na muzejski postav, već im je bio cilj eksperimentirati, istraživati i vizualne efekte koje može donijeti primjena novih materijala.
(cijeli razgovor s ravnateljicom S. Pintarić možete pročitati u tiskanom izdanju Večernjega lista od srijede, 27. travnja)