Nakon svakog obroka operete zube, brinete o higijeni i dezinficirate ruke, pijete isključivo vodu kupljenu u boci...
Sve u svemu, trudite se učiniti sve što možete za svoje zdravlje. No, postoje situacije kada su se navike koje smo zdravo za gotovo uzimali kao zdrave pokažu štetnima.
1. Preskačete obroke da biste poslije mogli više pojesti
Ništa niste jeli cijeli dan da biste na svadbi navečer mogli uživati u baš svakom slijedu? Samo si činite štetu. Umjesto da rasporedite kalorije, završit ćete s glavom u tanjuru.
Ako ujutro ne doručkujete, pa zatim opet preskočite obrok, kad napokon prinesete žlicu ustima, pojest ćete više nego što vam treba. Računica je jasna, organizam misli da ga izgladnjujete. A nećete se možete ni suzdržati jer ćete umirati od gladi. Bolje je rješenje rasporediti kalorije u više manjih obroka i tijekom dana osloniti se na prehranu bogatu proteinima i zdravim grickalicama i međuobrocima kao što je npr. voće.
2. Pijete samo flaširanu vodu
Flaširana voda u sebi ne sadrži fluor koji pak mnogim odraslima nedostaje. Manjak fluora vodi propadanju zuba. Najbolje je rješenje piti filtriranu vodu.
3. Radite samo kardio vježbe
Najbolji je način za gubitak kilograma kardio, no ako se pridržavate isključivo jedne vrste kardija, npr, trčanja, vaše će se tijelo naviknuti na taj napor i neće više tako učinkovito topiti masnoće. Preporučuje se ubaciti jednom tjedno kružni trening i vježbe snage i izdržljivosti.
4. Trpate u sebe suplemente
Minerali i vitamini za organizam su najkorisniji u svom izvornom obliku, a treba imati na umu i da više ne znači i bolje. Prije uzimanja suplementa najbolje je otići u ljekarnu i tamo provjeriti koji vam točno nutrijenti nedostaju, a ne šopati se na slijepo. Predoziranje vitaminima nije bezazleno.
Npr. višak vitamina A toksičan je za fetuse, previše vitamina C može uzrokovati gastrološke probleme, a previše vitamina B6 uzrokuje oštećenje živčanog sustava. Ako se pokaže da vam nekog nutrijenta doista nedostaje, npr. kalcija, puno je zdravije obogatiti prehranu mliječnim i drugim proizvodima bogatima kalcijem nego posegnuti za tabletama.
5. Stalno dezinficirate ruke
Dezinficiranje ruku poželjno je i nužno na mjestima kao što su bolnice, no prečiste ruke zapravo nisu "dobre ruke". Gelovi za dezinfekciju ruku sadrže triklosan koji prema recentnim studijama stvara otpornost virusa i bakterija prema antibioticima. Čitajte deklaracije pažljivo i koristite npr. antibakterijske sapune s najmanje 55 posto alkohola koji će ubiti 98 posto bakterija, ako baš morate.
Dobro je znati i da će topla voda i običan sapun učiniti posao.
6. Perete zube nakon svakog obroka
Oprati zube čim nešto prožvačemo može se činiti kao dobra ideja, no bolje je suzdržati se od toga da odmah trčite u kupaonicu. Zašto?
Hrana na zubima može ostaviti kiselinu koja oslabljuje zubnu caklinu, a ako četkate zube dok je caklina oslabljena, može se dogoditi da sastružete zubnu caklinu, piše Fitnea.
Preporučuje se stoga nakon obroka isprati usta i zube običnom vodom, a četkanje ostaviti za večer i jutro. Pri četkanju je bitno činiti to kružnim pokretima, što će pospješiti uklanjanje štetnih bakterija sa zuba i između desni.
>>7 razloga zašto biste dan trebali započeti čašom vode s limunom
>>Prijevare hranom: U mljevenu papriku stavljaju olovo, u med tekući šećer...
Prepisujete gluposti s američkih portala. U Hrvatskoj vodovodna voda također nije obogaćena floridima, a to nije ni potrebno s obzirom da ih dovoljno sadrži svaka pasta za zube. I dosadni ste s tim izrazom da se masnoće "tope", ljudsko tijelo ne funkcionira na taj način i samo ljudima stvarate krivu predodžbu.