Astma je kronična bolest dišnog sustava koja pogađa milijune ljudi širom svijeta.
Posljednjih nekoliko godina došlo je do primjetnog porasta broja oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama, što se dijelom može pripisati i boljim dijagnostičkim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi.
Zato ne čudi podatak da oko 25 milijuna ljudi u SAD-u boluje od astme i da njih oko 60 % ima alergijsku astmu. Za bolesnike čija je astma umjerena do teška ujedno i nekontrolirana, liječenje može biti iznimno teško.
Astma je kronično upalno stanje povezano sa sužavanjem dišnih putova, kao i stezanjem mišića oko dišnih puteva. To može dovesti do otežanog disanja ili gušenja, stezanja u prsima i kašlja. Svi napadi astme i simptomi uzrokovani su "okidačima". Kod alergijske astme „okidači“ su alergeni iz okoliša, čestice peludi stabala, trava i korova, te perut kućnih ljubimaca, grinja i žohara.
Kad alergen ulazi u tijelo imunološki sustav ga prepoznaje kao nešto štetno te reagira proizvodeći tvar koja se zove imunoglobulin E (ili IgE), a koji igra ključnu ulogu u alergijskoj astmi. IgE uzrokuje oslobađanje tvari koje mogu dovesti do upale (otekline) sluznice bronha, a što posljedično može izazvati napadaj astme.
Osobe s alergijskom astmom mogu imati višu razinu IgE zbog načina na koji njihov imunološki sustav reagira na alergene. Za neke od ljudi koji boluju od alergijske astme blokiranje IgE se pokazao kao koristan dio liječenja. Pacijenti koji smatraju da bolju od alergijske astme od svog liječnika mogu zatražiti IgE test, tj. provjeru razine IgE u tijelu.
IgE je antitijelo koje igra važnu ulogu u alergijskoj astmi jer ga imunološki sustav proizvodi kada otkrije alergen i upravo to uzrokuje alergijsku reakciju u početku. U tom slučaju, liječnik može propisati lijekove kako bi se blokirao IgE.
Za poboljšanje kontrole astme u bolesnika s teškom perzistentnom alergijskom astmom, koji imaju pozitivan kožni test ili in vitro reaktivnost na cjelogodišnji inhalacijski alergen, kao i česte simptome tijekom dana ili buđenja tijekom noći, odnosno koji imaju višestruke dokumentirane teške egzacerbacije astme, usprkos visokim dnevnim dozama inhalacijskih kortikosteroida, prepisuju se lijekovi na bazi omalizumaba.
Omalizumab se veže na IgE smanjujući tako količinu slobodnog IgE, koji je na raspolaganju za pokretanje alergijske kaskade. Na taj se način smanjuje mogućnost pojave napadaja astme te se olakšava svakodnevica oboljelima.
>>Na mukama zbog peludi: 5 najčešćih zabluda o alergijama
>>Maslačak liječi rak, hepatitis, jetru, bubrege, želudac... Evo kako ga pripremiti