Većina guma za žvakanje, ali i mnogi niskokalorični napici, čokolada, puding, ako proučimo deklaracije, umjesto šećera sadrži kontroverzno sladilo aspartam. Za upotrebu u “slatkim” proizvodima odobren je 1981., a slučajno je otkriven davne 1961. tijekom testiranja lijeka protiv čira na želucu.
– Za razliku od sintetskih sladila ciklamata i saharina, riječ je o prirodnoj aminokiselinskoj vezi koja je 200 puta slađa od šećera s kalorijskom vrijednošću gotovo ravnom nuli. Nakon unošenja u organizmu se razgrađuje na prirodne spojeve fenilalanin i asparaginsku kiselinu, koje nastaju i nakon razgradnje mesa, graha, graška, boba i jaja – objasnila je Donatella Verbanac, biokemičarka koja proučava metaboličke procese. Razgradnjom ovog sladila kao nusprodukti nastaju i alkohol metanol te po kancerogenim svojstvima poznat formaldehid, no optužbe o štetnim svojstvima ovog sladila preuveličane su.
– Govorilo se da uzrokuje sljepilo i rak, što bi se i dogodilo da se višestruko premaši dopuštena dnevna doza unosa aspartama koja je 40/mg po kilogramu tjelesne težine, a to je nemoguće ako normalno sladimo hranu – istakla je D. Verbanac.
Istina o umjetnim sladilima potpuno je drugačija, najnovija ispitivanja pokazala su da neurodegenerativna učinke, ako se uzimaju dulje vrijeme, imaju saharin i popularni ciklamat. Oni su iz upotrebe izbačeni u Americi i Kanadi, a kod nas ih se može kupiti u svakom dućanu i vrlo su popularni kao alternativa šećeru.
– Ono što aspartam čini nepraktičnim u svakodnevnom životu njegovo je svojstvo razgradnje na 50e_SDgrC pa je nemoguće koristiti ga za pečenje kolača. Zbog toga se koristi samo u industrijskoj pripremi hrane – objašnjava D. Verbanac. Unatoč dobrim svojstvima, zato što se razlaže na fenilalanin, ne smiju ga konzumirati osobe koje imaju rijetku gensku metaboličku bolest fenilketonuriju.
– Aspartam bih preporučila svima koji zbog dijete ili šećerne bolesti moraju koristiti sladila, ali i dodala da je šalica kave zdravija kad se popije bez zaslađivača ili šećera – poručila je D. Verbanac.
Dok se ljudi masovno truju dokazano štetnim tvarima poput cigareta, alkohola i hidrogeniziranih masnoća, zabrinutost oko aspartama je 99.9999% preuveličana. Otprilike kao da se na automobilu kojem ne rade kočnice brinete oko milimetarske ogrebotine na vratima.