Božićna ‘čestitka’: više od 50% skuplji orasi, lješnjaci, bademi...

Lješnjaci, orasi i bademi posljednjih mjeseci skuplji su 50, ponegdje i 100%, a kako se primiču božićni blagdani kad ne možemo bez orehnjače i sličnih delicija, mogli bismo ih plaćati još i skuplje. Kumice i trgovci na glavnoj zagrebačkoj tržnici Dolac kunu se da je nestašica. Zbog vremenskih nepogoda urod je prepolovljen pa kilogram oraha neki prodaju već i za 100, lješnjake i bademe i za 120 kuna, dok u trgovačkim lancima dosežu cijenu i od 130 kuna u rinfuzi. Za 20 dekagrama lješnjaka u jednom od trgovačkih lanaca treba izdvojiti 34 kune, a i čokolada postaje luksuz. Pakiranje od 20 dekagrama s lješnjacima ili bademima domaćih proizvođača koje je donedavno u prosjeku stajalo 14,99 kuna – sada stoji i 18,99 pa i 19,90 kuna, dok za upola manje treba izdvojiti između 7,99 i 11,99 kuna, zbog čega su i čizmice za Svetog Nikolu bile skromnije.

Slatkiši još skuplji u 2015.

No, kako će se trgovci teško odreći skorih blagdanskih akcija na teret proizvođača, od početka iduće godine cijene čokolada bi, kad se u njih ukalkulira i poskupljenje kakaovca u ovoj godini sa 1300 na oko 2000 funti za tonu na burzama, i dodatno mogle rasti, kao uostalom i svih ostalih slatkiša, od keksa do namaza s popularnim nugatom.

– Lješnjaci su u banani. Cijena je sa 40 i nešto kuna u nekoliko mjeseci otišla na više od 100 u industrijskoj proizvodnji. Kilogram lješnjaka lani smo kupovali po nabavnoj cijeni od šest eura, a sada već za 12 do 14 eura – kaže Marin Pucar, predsjednik uprave Zvečeva. Trenutačni trendovi posljedica su lošeg uroda u Turskoj koja drži 70% proizvodnje lješnjaka u svijetu – objašnjava Pucar. Od očekivanih 800 tisuća tona pobralo se navodno najviše 540 tisuća, a kako se u priču umiješao i jedan od najvećih svjetskih konditora Ferrero, koji je u srpnju postao vlasnik turskog Oltana, najveće svjetske grupacije za nabavu, proizvodnju i prodaju lješnjaka, ostali proizvođači strahuju da će još teže do te sirovine. Ferrero je, naime, s Oltanom dobio između 40 i 45% tržišta lješnjaka u Turskoj te trećinu svjetskog tržišta pa još uvijek nije jasno je li enormni rast cijena posljedica mraza ili straha od nestašice lješnjaka koje sada kontrolira Ferrero, poznat po proizvodima poput Nutelle, Ferrero Rochera i Kinder Buena.

– Računamo da ni zbog nestašice lješnjaci nisu smjeli poskupjeti toliko već je to zbog preslagivanja na vertikalnom tržištu na kojem Ferrero, a i drugi svjetski proizvođači čokolade, počinju kontrolirati sirovinu koja je limitirana. U situaciji kad trgovci vaše proizvode prodaju u bescjenje, prodaja sirovine puno se više isplati – tvrdi Pucar, čijem Zvečevu godišnje treba 100 do 120 tona lješnjaka.

Uopće nije sporno hoće li čokolada poskupjeti, nego koliko. Jedino što, s obzirom na dvomjesečne, tromjesečne, čak i godišnje ugovore s pojedinim trgovcima, neki proizvođači još nisu poslali nove cjenike ili su zasad minimalno korigirali cijene. No smiju li domaći proizvođači poskupljivati u situaciji kad drže sve manje tržišnog kolača kod kuće, a Lidl kojemu nije teško zakupiti čitave tvornice na teret proizvođača, u Hrvatskoj drži već više od 16% konditorskog tržišta? Nestleova mliječna čokolada od 100 grama koja u Njemačkoj stoji 7,5 kuna, u Lidlu Hrvatska, primjerice, i dalje stoji četiri kune.

Orasi iz Rumunjske

– Mi smo cijene zasad digli 15 do 20%. Recimo da trenutačno ne forsiramo lješnjak u čokoladama i nećemo stavljati na akciju proizvode s lješnjacima – odgovara Pucar, ističući kako će se situacija na tržištu lješnjaka razjasniti vjerojatno tek iduće godine, nakon nove berbe u Turskoj. Na svjetsko tržište badema utjecale su pak suše u Kaliforniji, dok potrošači oraha plaćaju danak loše berbe u Rumunjskoj.

>>Barel na 60 dolara: Veliki pad cijena nafte, a Hrvati nemaju koristi

>>Litra eurosupera 95 pala na 9,43 kune!