Čak 65% odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba dok u Europskoj uniji vježbanje izbjegava 59% punoljetnih osoba. Zabrinjavajuće je da čak 92% djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi. Nedovoljna tjelesna aktivnost je, stoga, prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice, istaknuli su u priopćenju stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Oni su uoči proslave 55. obljetnice Kineziološkog fakulteta održali okrugli stol na temu ''Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije“ na kojem su predstavili ove podatke posljednjeg istraživanja u sustavu praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer).
– Tjelesna neaktivnost poprima pandemijske razmjere i postaje golemi javnozdravstveni problem. A rješenja postoje. Nudi ih kineziologija. Tjelesno vježbanje istovremeno i sprečava i liječi bolesti i oštećenja. Energija, vrijeme i novac uloženi u tjelesno vježbanje najisplativija su investicija u vlastiti život! – izjavio je prof. dr. sc Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Zdravstveni značaj tjelesne aktivnosti posebno se očituje u njezinoj ulozi u prevenciji kroničnih bolesti koje čine najveći udio u pobolu i pomoru, i u Hrvatskoj i globalno.
Brojnim je epidemiološkim istraživanjima – kao i meta-analizama kojima su objedinjeni rezultati tih istraživanja – nepobitno utvrđeno smanjenje rizika razvoja koronarne bolesti srca, moždanog udara, karcinoma debelog crijeva, dojke i pluća, astme, dijabetesa tipa 2 kod aktivnih osoba u odnosu na osobe koje su neaktivne (ovisno o bolesti, smanjenje rizika se kreće od 12 do 31%). Uz zdravstvenu, tjelesna aktivnost ima i dokazane značajne psihološke, društvene, ekološke i ekonomske dobrobiti.
Navedene dobrobiti tjelesne aktivnosti čine je izrazito važnim čimbenikom unapređenja zdravlja. Stoga bi briga o uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život trebala biti prioritet i pojedinca (odgovornost za vlastito zdravlje), i javnozdravstvene politike države (odgovornost za zdravlje nacije). Iako su u Hrvatskoj i do sada, od strane različitih institucija, ulagani napori i provođene hvale vrijedne kampanje i akcije usmjerene promociji tjelesne aktivnosti, no statistički podaci o visokom udjelu nedovoljno aktivnih osoba upućuju na potrebu za drukčijim, sustavnim i ujedinjenim pristupom ovome javnozdravstvenom problemu.
Nužno je donošenje Nacionalne strategije za unapređenje tjelesne aktivnosti u populaciji, koju će oblikovati za to imenovani interdisciplinarni tim stručnjaka. Uz donošenje Nacionalne strategije, nužno je i sastavljanje Nacionalnog programa, temeljenog na postojećim znanstvenim dokazima, koji će operacionalizirati ciljeve Strategije, kao i oblikovanje zakonskog okvira koji će omogućiti provođenje Nacionalnog programa unapređenja tjelesne aktivnosti u populaciji. Jedan od osnovnih ciljeva Strategije treba biti pozitivan pomak epidemioloških pokazatelja razine tjelesne aktivnosti u populaciji.
>>I tjelesna aktivnost važna je za prevenciju zimskih bolesti
To da djevojke ne vjezbaju to nije nista novoga. To se vidi nazalost i na ulici. Zgodnije tijelo im imaju majke od njih. Nevjerojatno je koliko su se mlade djevojke zapustile. No od kavenisanja, sjedenja i 'lajkanja' jedino sto raste je gluteus maximus i slauf oko struka.