Suha koža čest je problem, posebice zimi. Javlja se u svim dobnim skupinama, u sklopu drugih kožnih bolesti ili izolirana, a nerijetko i kod osoba koje u većem dijelu godine imaju normalnu kožu. Hladnoća, vjetar, suhi zrak od centralnog grijanja i učestalo tuširanje vrućom vodom dovode do isušivanja kože. Pripomaže i izloženost cigaretnom dimu, kontakt kože s deterdžentima te vunenom i sintetičkom odjećom, pojašnjava dr. Ivana Manola, specijalistica dermatologije i venerologije.
– Prvi znaci suhe kože su: ljuštenje, zatezanje, iritacija, svrbež i ponekad pojava otočića suhe, zadebljane, crvene, ljuskave kože – ekcema. Osjeća se gubitak napetosti i punoće kože uz pojavu naboranosti. Na dodir suha koža može biti gruba. Suhoća kože najranije se primjećuje na prednjim stranama potkoljenica, na vanjskim stranama nadlaktica i na trupu u pojasnoj regiji – objašnjava dr. Manola.
Kronično upaljena koža
Ekcem je oblik dermatitisa koji se odlikuje kronično upaljenom kožom, svrbežom ili mjehurićima na koži. Najčešće pogađa malu djecu, međutim, često nestaje nakon druge godine. Teško je dijagnosticirati točan uzrok kožnih promjena, ali činjenica je da ih mogu pogoršati i emocionalni stresovi.
Osim što predstavlja barijeru između okoliša i unutrašnjosti organizma te sprječava ulazak mikroorganizama, koža je regulator gubitka vode isparavanjem. Prirodne ovlaživače kože čini složena mješavina aminokiselina i soli.
– Kad je smanjena količina laktata, kalija, natrija i kloridnih iona u koži, smanjena je njezina vlažnost i elastičnost, upozorava dr. Manola.
Osim smanjenog sadržaja vode, u suhoj koži smanjena je količina ceramida. Količina prirodnih ovlaživača također je smanjena u suhoj koži te ih je potrebno nadomjestiti.
Da bi koža bila dovoljno hidrirana, potrebno je više od 30 posto vlage u zraku, napominje dermatologinja. Stoga se preporučuje ovlažiti zrak u prostorijama u kojima boravimo primjenom ovlaživača zraka ili postavljanjem vlažnih ručnika preko radijatora. U zimskim mjesecima vrlo je važna odgovarajuća njega lica i područja oko očiju. Zimska njega suhe kože lica temelji se na primjeni masnijih krema koje sadrže linolnu kiselinu, glicerol, ureu, laktate, omega masne kiseline.
Rukavice za spavanje
Za vrlo osjetljivu kožu lica preporučuje se umivanje termalnom ili negaziranom mineralnom vodom. Usne zahtijevaju posebnu njegu jer nemaju lojne žlijezde koje izlučuju esencijalne masti, a zadržavaju manje vlage. U svakodnevnoj njezi ispucalih usana preporučuju se balzami, vazelin, shea maslac, pantenol i vitamin E. Dlanovi i tabani mogu zimi postati izrazito suhi. Kako bi hidracija bila što bolja, nakon utrljavanja kreme za njegu suhe kože, preporučuje se prije spavanja na ruke navući PVC ili pamučne rukavice te navući pamučne čarape, a pri izlasku zimske rukavice.