Čokolada iz Zagreba jela se na dvorima u Beču i Budimpešti

Super, Super s grožđicama, lješnjakom i rižom. Super sendvič! Super, Super s krispijem, Super s karamelom. Vaša nova snaga – Super – bila je to televizijska reklama koja se na malim ekranima vrtjela sedamdesetih godina prošlog stoljeća na jednom od dva televizijska programa, koliko smo ih u ono doba imali. Bilo je dovoljno čuti nekoliko taktova te vesele, zarazne, reklame pa da vam pred očima zatitraju te čokoladice, jednako ukusne i mirisne baš kao i Mond čokoladice koje su bile s bademom, kokosom, lješnjakom i kavom. I Super i Mond nastali su u tvornici Zvečevo u Požegi, odakle je još 1964. godine izišla i prva čokolada s rižom na svijetu – Mikado.

Spoj naizgled nespojivog na tržište je lansirao proizvod uz koji su odrastale generacije hrskajući tu finu čokoladu koja se prelijeva i obavija ispucanu rižu. I danas Mikado plijeni pozornost na policama dućana, sada je ima u više okusa, no onaj iz djetinjstva samo je jedan. I najbolji.

Još od davnih 60-ih godina mnogima su se u sjećanjima usjekla zadovoljna i nasmijana lica djevojčice i dječaka koji jedu finu čokoladu. Isti Braco i Seka i dalje se sretno smiješe s omota najstarijeg živućeg hrvatskog branda u čokoladama, samo u novom, modernijem ruhu. U djetinjstvu, kad smo se sladili čokoladama domaćih proizvođača jer uvoznih, barem na policama trgovina u manjim sredinama, nije ni bilo, za rođendane smo dobivali i poklanjali čokolade. U vrijeme odrastanja generacije iz sedamdesetih Braco je bio poklon za dječake, Seka za djevojčice. Ili Goga za djevojčice, a Dado za dječake. Prve je proizvodio i proizvodi Zvečevo, druge Kandit.

Odrasli su nekako u to doba više voljeli posegnuti za Kanditovim rum pločicama čiji okus mami na užitak i danas. Čokolada koja se nosila u goste sedamdesetih i osamdesetih bila je Kraševa čokolada s cijelim lješnjacima, pakirana u crveni omot i teška 200 grama, a sa Životinjskim carstvom ove tvornice iz Zagreba odrastale su generacije lijepeći sličice životinja prstima umrljanim čokoladom. Tanke čokoladne pločice koje su preteča Životinjskog carstva počele su se proizvoditi još 1938. godine, dok je preteča današnje Bajadere na tržište bila lansirana gotovo dva desetljeća prije, 1920. godine. Kraševa Bajadera u prošlom je stoljeću bila pojam luksuza i njezin su okus hvalili svi od simbola potrošačkog luksuza u Hrvatskoj. Svoj je kultni status kraljica Bajadera zadržala do danas.

Među čokolade koje smo voljeli i u čijim smo okusima u prošlom stoljeću uživali su Kraševe Zlatnih 8 i Kavalir tvornice Zvečevo. Bile su to zasebno pakirane čokoladne štangice. Kutija Zlatnih 8 mogla se prepoloviti po sredini, a Kavalir je bio pakiran u crvenoj kutiji s ružama. Nismo tada ni znali da ljubitelji čokolade dulje žive i da se nakon male porcije čokolade bolje rješavaju matematički problemi. A o tome da čokolada potiče rad krvotoka, smanjuje začepljenje žila, nastanak lošeg kolesterola, pomaže osobama s visokim tlakom, sprečava nakupljanje mliječne kiseline nakon napornog vježbanja... doznali smo godinama poslije. Jer, djetinjstvo nije bilo – kada je čokolada u pitanju – vrijeme kada se valjalo baviti znanošću i ljekovitim svojstvima ove “hrane bogova” čiji je osnovni sastojak zrno kakaa – plod biljke kakaovca, koje raste u divljini, u prašumama Amazone te tropskim i kišovitim prašumama Sjeverne i Južne Amerike. Djetinjstvo je bilo vrijeme kada je trebalo istraživati nove čokoladne okuse i uživati u njima.

Mnogobrojne potrošače osvajala je Idila, proizvod Kandita, tvornice čija se povijest počela pisati početkom 20-ih godina prošlog stoljeća kada je osnovana “Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark”, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša. Prva je čokolada iz Kandita izašla 1954. godine u ambalaži jednostavnog, no vrlo uočljivog dizajna. Na prednjoj strani velikim štampanim slovima snažno se isticalo ime Kandit.

U djetinjstvo vraća, a s njom i danas odrastaju generacije, finih punjenih čokolada Samo ti... i Volim te... koje od 1966. godine proizvodi tvornica Zvečevo koja je čokoladnu slavu Požegi donijela u trećem desetljeću prošlog stoljeća. Naime, nakon nastalog kaosa nakon Prvog svjetskog rata Požega je izabrana za savršeno mjesto za tvornicu koja će postati vodeći proizvođač slatkiša Kraljevine. Tvrtka Zvečevo d.d. Požega počela je s radom kao tvornica “Stock cognac Medicinal” 20. listopada 1921. godine, proizvodeći jaka alkoholna pića (voćne rakije, vinjak i domaći brandy).

Švicarska tvrtka Nestlé 1934. godine nudi ugovor Stocku za najam postrojenja, kako bi proizvodili čokolade i bombone pa Nestlé 1936. godine dobiva dozvolu za početak proizvodnje čokolade i čokoladnih proizvoda.

U Zagrebu je proizvodnja čokolade počela prije nego u Slavoniji. Tvornica Union u Zagrebu počela je s radom 1911. godine kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi. Samo dvije godine poslije Unionu je dodijeljena titula kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu. Pedesetih godina 20. stoljeća Union, Bizjak i ostali manji proizvođači se ujedinjuju, a za njihovo je zajedničko ime odabrano ono Josipa Kraša. Iz njihova su pogona izašle i Griotte, čokoladni bomboni punjeni cijelom višnjom i alkoholom koje su 1972. godine ovjenčane zlatnom medaljom koju im je dodijelio Monde Selection.

Od Kraševih čokolada s kojima smo odrastali tu su još i mini čokoladice Runolist, slastan su desert bile (i ostale) Fontana ledene kocke, a osamdesetih smo brzim pokretima čerupali sjajni plavi omot sa zvjezdicama Kraševe čokolade s alpskim mlijekom, Frizbi. Najmlađi od 1991. godine uživaju u pjenastom okusu Bananka.

Kandit, Zvečevo i Kraš u djetinjstvo nas vraćaju prigodno, kada na tržište lansiraju retro izdanja čokolada s kojima smo odrastali. Dok nas s polica u svome izvornom pakiranju “zovu” Dado i Goga, Runolist, Volim te... na trenutak nas preplavi nostalgija za vremenom kada su nas na čokoladu vabile reklame s jednog od ukupno dva televizijska programa, kada su nam prodavačice u seoskim dućanima u bijeli papir umatale Bracu i Seku, za rođendan, kada smo s luksuznim pakiranjem čokolade s cijelim lješnjacima odlazili k rođacima u goste, nadajući se da će ih odmah otvoriti pa ćemo je “malo” isprobati...

I dok ti čokoladni mirisi djetinjstva zagolicaju naše nosnice, pred očima nam se ubrzo ukažu police raznih vrsta čokolada, Kandita, Zvečeva i Kraša. Neke su se proizvodile u vrijeme kad smo mi odrastali pa uz njih, ali i neke nove okuse stasaju generacije koje će se možda nekada s nostalgijom sjećati kako su, dok su lajkali prijatelju objavu na Fejsu, odmatali Bajaderu čijeg se omota vjerojatno neće sjećati.