Concours Mondial de Bruxelles, jedno od najuglednijih i najmasovnijih svjetskih ocjenjivanja vina već se priprema za proslavu 20. godišnjice dogodine. I vraća se ponovo u Bruxelles, gdje će se održavati od 2. do 4. svibnja. Sve je počelo 1994. godine u Brugesu u Belgiji, sa 840 uzoraka vina. Osnovao ga je belgijski vinski novinar Louis Havaux, a prije nekoliko godina naslijedio ga je sin Baudouin, iako je senior i dalje vrlo djelatan u pozadini i član je ocjenjivačkih komisija. Dugogodišnji je pak direktor Thomas Costenoble.
Concours se dugo potom održavao u Bruxellesu, a od 2006. svaki put u drugome europskome gradu i u drugoj europskoj državi - tako da je dosad obišao Lisabon, Maastricht, Valenciju, Palermo, Luxembourg, Guimaraes, a ove je prvi put posjetio i jednu zemlju iz nekadašnjeg socijalističkog bloka – Slovačku. U Bratislavi je postavio i novi rekord: oko 300 sudaca, vinskih znalaca raznih profila iz 40 zemalja u tri je dana ocijenilo 8200 vina iz 50 država, iz čitavog svijeta. Među njima i devet hrvatskih, a po jedan su uzorak poslale i Andora, V. Britanija, Ukrajina i Nizozemska! Za Hrvatsku su dvije zlatne medalje dobili porečki Vina laguna Festigia cabernet sauvignon '10 i Festigia Castello '11.
Lani su zlatna odličja dobili Malvazija istarska Capo '10, graševina ledeno vino '09 i Maximo Bianco '10 Kutjeva d.d., a srebrna Capo Sagitarius '09 te Korlat cabernet sauvignon '08 i merlot '08 Badela 1862. Godine 2011. zlatni su bili Badelovi Korlat merlot '07 i syrah '07, vrhunska graševina '09 Kutjeva d.d., a 2010. srebro je dobio Bolfanov rajnski rizling Primus '08 (jedino naše nagrađeno vino). Godinu prije srebrni su Bodrenov cuvee '07 i graševina Daruvar '07 izborna berba prosušenih bobica Badela 1862. Godine 2008. zlatni je daruvarski sauvignon '07 a 2007. kutjevački traminac izborne berbe bobica '03, a srebrna je graševina Križevci barrique '04 Badela 1862. Godinu prije zlatna je graševina De Gotho '04 Kutjeva d.d. a srebrni su Badelov dingač barrique '02 i kutjevački ledeni traminac '03.
Odraz stanja u svjetskom vinarstvu je i pregled najzastupljenijih vina u Bratislavi – iz Francuske 2489, Španjolske 1664, Italije 1052, Portugala 803, a 363 iz Čilea, koji se potvrdio kao lider vinskih zemalja južne polutke. Slovaci su bili posebno zadovoljni jer je njihovo vinogradarstvo i vinarstvo posljednjih 10-ak godina u usponu. Vinogradi su na jugu,loza se tu uzgajala još u doba Kelta, sada se barata s više od 14.000 hektara, imaju 400 vinarija, godišnje se proizvede 340.000 hl vina. Desetak vinarija izgledom i tehnologijom u samome su europskom vrhu. Dvije trećine su im bijele sorte – zeleni veltlinac, graševina i rizvanac, a od crnih najviše je frankovke (koju i Slovaci tako zovu) i lovrijenca. Popularni su im i križanci devin (bijeli) i dunaj (crni), pa alibernet, stvorili su ih 10-ak posljednjih godina.
Na žalost, unatoč staroj slavi, mnoštvu vinarija i obilju domorodnih i međunarodnih sorata, Hrvatska ne može ni zamisliti organizaciju ovako velike i u svijetu vinskog biznisa značajne priredbe. A svako ocjenjivanje prate i stručni izleti u najznačajnije regije, u kojima se ljudi iz čitava svijeta upoznaju s vinogradima, sortama i vinima. Pa je tako npr. nezaboravan posjet dolini rijeke Douro u Portugalu, nezamislivi su to krajolici u kojima se s okolnih brda sve do obala goleme rijeke spuštaju vinogradi, i to na čak 26.000 hektara! To područje UNESCO je proglasio svjetskom baštinom. A o vinogradarstvu i vinarstvu Luksemburga ne znamo gotovo ništa; pa ipak njihova su vina cijenjena, dobivaju ih s oko 1300 hektara vinograda, a najatraktivniji su oni uz rijeku Moselle koja utječe u Rajnu. Slavni Schengen jako i vinsko središte.