Ljeto počinje kad i ljetni solsticij, što je ove godine 21. lipnja u 10 sati i 14 minuta, piše Zvjezdarnica Zagreb. Kako se Zemlja okreće oko Sunca, ali i oko svoje osi, njen položaj u određenom trenutku u odnosu na sunce definira godišnja doba.
Meteorološki gledano pak, ljeto prema temperaturi počinje tri tjedna ranije, početkom lipnja, pa se tri ljetna mjeseca smatraju lipanj, srpanj i kolovoz, iako kalendarski ljetu pripada veći dio rujna nego lipnja.
Možete li pogoditi o kojim se plodovima radi? Evo kako voće i orašasti plodovi izgledaju dok su nezreli
I dok se mnogi zalažu za to da se godišnja doba računaju prema vremenskim prilikama; i tako se točno poklope s mjesecima, za sada se još uvijek službeno godišnja doba računaju astronomski, prema zimskom i ljetnom solsticiju i ekvinociju.
Četiri godišnja doba
Godina je podijeljena na četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zimu. Budući da godina ima 12 mjeseci svakom godišnjem dobu pripada oko 3 mjeseca. Ali ne cijela mjeseca. Godišnja doba definirana su prema položaju Zemlje u odnosu na Sunce, odnosno datumima ekvinocija i solsticija. Ekvinocij i solistici označavaju početak i završetak pojedinog godišnjeg doba.
Službena godišnja doba
Službeno svako godišnje doba je definirano ekvinocijem i solsticijem.
Proljeće počinje na dan proljetnog ekvinocija (proljetne ravnodnevice).
Ljeto počinje na dan ljetnog solsticija (dan kada je svijetli dio dana najduži).
Jesen počinje na dan jesenskog ekvinocija (jesenske ravnodnevice)
Zima počinje na dan zimskog solsticija (dan kada je tamni dio dana, noć, najduža).
Ljetni solsticij će biti 21. lipnja, oko 10 sati ujutro i tad službeno započinje ljeto.
Meteorološka godišnja doba
Ova metoda računanja godišnjih doba nije službena, ali se često koristi u kolokvijalnom govoru. Proljetnim mjesecima se tako smatraju ožujak, travanj i svibanj, ljetnim mjesecima se smatraju lipanj, srpanj i kolovoz, jesenskim mjesecima se smatraju rujan, listopad i studeni, a zimskim mjesecima prosinac, siječanj i veljača.
Treba uzeti u obzir kada govorimo da ljeto počinje, podrazumijevamo ljeto u našem dijelu Zemlje, odnosno sjevernoj polutci; dok su u Australiji i Novom Zelandu godišnja doba suprotna, a računanju se meteorološki pa ljeto počinje svake godine 1. prosinca.
Naime ljetni solsticij počinje kada Sunce postigne najveću i najsjeverniju točku na nebu. Tada je na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najdulji i počinje ljeto, a na južnoj Zemljinoj polutki je dan najkraći i počinje zima.
Najveće vrućine pogodile su nas u ljeto 2003. godine kada je toplinski val u Europi bio toliko snažan da je prouzročio smrt 70 tisuća ljudi. Najhladnije ljeto u Hrvatskoj u posljednjih deset godina bilo je 2014. godine, kada nije bilo dugotrajnih vrućih razdoblja.
U prošlosti, prvi dan ljeta slavio se na razne načine. Kelti i Slaveni prve dane ljeta slavili su velikim vatrama, ali i plesom kako bi pomogli povećati sunčevu energiju. Danas se prvi dan ljeta gotovo nigdje ne slavi. Jedno od najpopularnijih slavlja je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se tisuće ljudi okuplja oko Stonehengea te očekuje prvo svitanje ljetnog dana.
U Hrvatsku stiže prvi toplinski val: Meteorolozi izdali i novo upozorenje.
Ljeto dugo toplo stiglo