Dermatoskopija je nova, neinvazivna dijagnostička tehnika koja koristi
optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom,
a koji su ključni u razlikovanju melanocitnih i nemelanocitnih
pigmentnih promjena kože, ističe liječnica dr. Ivana Manola,
dermatologinja u Poliklinici Vili.
Opasno Sunce
Ta metoda koristi se za praćenje netipičnih madeža i za rano otkrivanje
melanoma, od kojeg svake godine obolijeva sve više ljudi. Najnovija
istraživanja pokazuju da je broj madeža proporcionalan kumulativnom
izlaganju suncu u prvom desetljeću života.
Melanom može nastati u svakom madežu, a rizik nastanka melanoma u jednoj mjeri korelira s veličinom madeža. Veličina madeža često korelira s dubinom smještaja nevus stanica. Prosječni rizik nastanka melanoma u pacijenata s velikim kongenitalnim melanocitnim madežom je između 4,5 i 10%.
Zbog porasta
učestalosti malignog melanoma u cijelom svijetu postoji opravdan strah
od pigmentiranih promjena kože. Vrlo je važna samokontrola kože i
sluznica.
Pravodobna reakcija
– Razvitkom dermatoskopije u osoba s brojnim pigmentnim madežima,
posebice u pacijenata sa sindromom displastičnog (atipičnog) nevusa
omogućeno je detaljno promatranje arhitekture madeža uz pohranjivanje
slika te praćenje istih madeža u vremenskim intervalima.
Dermatoskopskom pregledu svakako treba prethoditi temeljita osobna i
obiteljska anamneza – ističe doktorica Manola.
VIŠE PRISTUPA ANALIZI
Postoji više pristupa analizi dermatoskopskog nalaza. Tzv. pattern analiza smatra se superiornijom od drugih. U prvom koraku analizom pigmentnih promjena odvajaju se melanocitne od nemelanocitnih promjena kože. Glavni zadatak drugog koraka je diferencijalno dijagnostički razlučiti benigne promjene od melanoma. Ako je promjena suspektna za melanom ponovo se dermatoskopski pregledava po algoritmu 7-point checklist, otkriva dermatologinja Manola.