Dr. Ivanović: Nisam dr. House, on radi sve što mu padne na pamet

Iako često u medijima, pa čak i među nekim suradnicima tituliran kao hrvatski dr. House, predstojnik Zavoda za hitnu medicinu na Rebru dr. Dragutin Ivanović (65) radije izbjegava tu usporedbu.

– Nisam ni po čemu drugačiji od ostalih naših liječnika, samo imam puno strpljenja i četrdeset godina radnog iskustva - kaže dr. Ivanović koji je kao specijalist interne medicine tijekom dugogodišnje prakse liječio bolesnike zaista širokog spektra oboljenja.

TV serije nisu realne

No, liječenje u realnom svijetu daleko je od onog televizijskog, iako bi mnogi možda ponekad poželjeli da se nađe netko tko će im kao dr. Gregory House uspješno dijagnosticirati bolest i u posljednji trenutak spasiti život, čak i po cijenu trpljenja njegova cinizma.

- Možda bi puno bliža realnosti bila ona druga serija koja se prije kod nas prikazivala - ER, jer ono kako House radi nije svrsishodno zbog toga što radi sve što mu padne na pamet. Često su to previše agresivni postupci u kratkom vremenu. To je televizija, pa si liječnici u seriji mogu dopustiti bezbroj krivih pokušaja, a u stvarnosti cijena pogreške može biti previsoka - objašnjava dr. Ivanović koji je i u vojsci radio kao liječnik, što mu je dodatno obogatilo radno iskustvo.

Priznaje da zahvaljujući dugogodišnjem obrazovanju i ulaganju u znanje uspijeva problem pacijenta jako dobro usmjeriti.

- Prve plaće trošio sam na medicinsku literaturu, a i dan-danas primam nekoliko stručnih časopisa. Ne možete napredovati ne ulažete li u sebe - ističe dr. Ivanović.

Upravo zbog toga ne čudi što njegovi kolege kažu da mu u postavljanju dijagnoze nitko nije ravan.

Treba napraviti sažetak

- Često se događa da osoba dođe s nekim problemom i ide na pretrage na primjer kod kardiologa ili endokrinologa, a svaki od njih je specijalist za svoju granu i gleda samo ono područje za koje je stručan, a jedan organ nije isto što i bolesnik. Treba netko tko će napraviti sažetak svih rezultata i otkriti kako liječiti bolesnika - zaključuje liječnik koji se nada da će još neko vrijeme ostati u poslu koji mu je, kako kaže, mnogo više od samoga posla. Zato se, objašnjava, i zalaže za što više specijalista hitne medicine koji su od prošle godine unutar reforme hitne medicinske službe počeli s radom.

- Do sada su specijalizanti bili iz različitih područja i normalno je da nitko ne može znati kompletnu medicinu. Kada dođe pacijent, mora se napraviti trijaža da ga se uputi pravom liječniku. A u posljednje vrijeme se radi puno obrada, često nepotrebnih, kako bi se došlo do rješenja - napominje dr. Dragutin Ivanović te objašnjava kako se sa sve više specijalista hitne medicine to mijenja nabolje.

- Treba napraviti kliničku sliku, odnosno slušati ono što pacijent govori. Naravno, pri tome ga treba usmjeravati, pri čemu iskustvo ima veliku ulogu, i potom, prema potrebi, sliku upotpuniti radiološkom i laboratorijskom dijagnostikom - zaključuje predstojnik Zavoda za hitnu medicinu, inače vidno poštovan među svim kolegama i pacijentima.

U Požegi prva iskustva

Kako to izgleda na konkretnom primjeru, pogotovu ako - kako se to kod dr. Housea često događa - nema pouzdanih nalaza?

- Na primjer, imate slučaj disekcije aorte, uzdužnog rasijecanja slojeva stijenke aorte - zid se raskolio i krv ide u jednu i u drugu stranu. Često u takvim slučajevima nema uvjerljivih nalaza, a često je i jedino rješenje otvaranje prsnoga koša i sređivanje aorte. No, trebamo biti oprezni. Baš smo takav slučaj imali prije nekoliko dana i isprva nije bilo nikakvih dokaza, no onda je ultrazvuk pokazao da smo u pravu i čovjek je za deset dana išao kući - objašnjava dr. Ivanović koji je prva liječnička iskustva stjecao u Požegi te dodaje kako isto tako zna i slučaj kada je u jednoj drugoj bolničkoj kući napravljena dijagnostika prema kojoj je riječ bila o disekciji aorte, no kada su otvorili pacijenta otkriveno je kako je riječ o infarktu.

Prednost je zajedničke hitne službe kakva je danas na Rebru to što su svi liječnici na jednome mjestu pa se puno manje čeka.

- Pacijent dolazi i prijavljuje se na trijažu, prima ga liječnik i nije li siguran u dijagnozu, poziva u pomoć susjednog specijalista - objašnjava dr. Ivanović, kojega pozivaju samo u slučajevima kada specijalisti sami nisu sigurni u dijagnozu ili iskrsne neki organizacijski ili komunikacijski problem.

- Svašta se zna događati u hitnoj službi. Česte su burne emocije i reakcije, a takve situacije treba uvijek znati smiriti - objašnjava Ivanović koji je nadaleko poznat i po iznimnoj smirenosti.