Dulje od 6 mjeseci doji – 19% mama

Samo 19 posto novorođenčadi u Hrvatskoj dojeno je nakon šest mjeseci života, zbog čega je Ministarstvo zdravlja donijelo strategiju za promicanje i potporu dojenju, koje je označilo kao javnozdravstveni prioritet zemlje. Povećanje navedenog postotka, ali i broja ukupno dojene djece od rođenja do druge godine života, definirano je dokumentom Ministarstva u kojem su propisane i aktivnosti kojima će se to nastojati postići.

“Zajednica – prijatelj dojenju” program je poticanja dojenja koje moraju pokrenuti lokalne jedinice, za što trebaju osnovati koordinacijske timove, ali i povećati broj trudničkih tečajeva.

Međunarodni ispiti

Konkretan je plan godišnje formirati četiri do deset novih savjetovališta za dojenje te dvije nove grupe za potporu. Nadalje, ističe se promicanje dojenja i u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja, zbog čega slijedi edukacija zdravstvenih radnika jer je uglavnom pravilo da po komplikacijama zbog kojih novorođenče boravi na intenzivnoj dojenje pada u drugi plan te je majka odvojena od djeteta. Uz edukaciju zdravstvenog osoblja, slijede i 80-satni tečajevi o dojenju s polaganjem međunarodno standardiziranih ispita. Većina bolnica koje imaju “Rodilišta prijatelj djece” (samo dva rodilišta nemaju taj program, op. a.) za produljenje tog naziva morat će dokazati kvalitetu, a kreće i pilot-projekt Rodilište – prijatelj majki. Za taj program izrađuju se kriteriji, a uspostava pilot-projekta te njegova evaluacija planirana je u iduće dvije godine. U istom razdoblju počet će i izrada web aplikacije o važnosti dojenja, kao i edukativni materijal, što je također jedan od zadataka koje je definiralo Ministarstvo Siniše Varge, gdje je formirano i Povjerenstvo za zaštitu i promicanje dojenja. Stoga je program, kako je opisano, ponajprije orijentiran na provođenje aktivnosti u promicanju dojenja sustavom zdravstva.

Dobrobit za dijete

“Međutim, pitanje dojenja ima znatno širi društveni aspekt uključenja zajednice u stvaranju jedne nove društvene klime i spoznaje o nužnosti za ispravan prvi korak u životu svakog pojedinca koji ne određuje on sam, već njegova najbliža i šira okolina”, naveli su iz Ministarstva zdravlja te dodali da je stopa dojenja u hrvatskim urbanim i ruralnim sredinama posljednjih godina izjednačena. Ukupan broj dojene djece godinama opada te je, prema brojkama za prošlu godinu, isključivo majčinim mlijekom bilo hranjeno 71,8 posto novorođenčadi do dva mjeseca. Od tri do pet mjeseci života taj broj pada na 58 posto dojenčadi te se kao jedan od razloga odustajanja majki od dojenja ističe nedovoljno poticanje. Jačanje imunološkog sustava, razvoj privrženosti i utjecaj na psihosocijalni razvoj djeteta neke su od dobrobiti dojenja na dijete.