Evo po čemu se razlikuje nastava po eksperimentalnom programu u odnosu na klasičan način

Greta Galić i Tara Sikora učenice su petih razreda, iz Osijeka, i prijateljice. Greta, pak, sjedi u klupama OŠ Mladost i za nju je ove jeseni počela “Škola za život”. Tara je nastavila po “starome” u OŠ Retfala. Iako bi, prema najavama, Gretina torba zbog digitalizacije trebala biti lakša i do 30 posto, vaga pokazuje drukčije. Greta je na leđima u četvrtak nosila, sama je izvagala, 7,5 kilograma, a Tara 5,8.

Sve na pametnoj ploči

– A baš mi je lagana torba kada je prazna! Roditelji su mi kupili i zaštitu i stalak za tablet pa to sve nosim u torbi da se ne ošteti. Iz svih predmeta imamo udžbenike pa nam baš i nije lakša. Ali mislim da ćemo, kad nam prorade aplikacije na tabletima, nositi puno manje jer ćemo koristiti digitalne udžbenike – započinje Greta.

– Teška mi je torba, ali me leđa još ne bole – odgovorit će, pak, Tara.

Greta je iz matematike posljednje učila jedinice za novac, a koristili su obične i pametne ploče.

– Na pametnoj je ploči puno zanimljivije učiti jer odmah možemo vidjeti novac o kojem učimo i puno nam je bilo lakše računati kune i lipe koje vidimo na ploči. Nastavnica nam je sada prvi put pokazala digitalni udžbenik i igrali smo matematičku igru u kojoj smo morali kupiti jabuke i drugo voće, a cijene su bile u kunama i lipama pa smo ih zbrajali. Jako nam je zabavno ovako učiti, svi smo zajedno rješavali zadatke, a još će biti bolje kad budemo imali svatko svoj folder sa svojim zadacima. Nastavnica kaže da će to biti jako brzo – kaže Greta.

Tarin je razred, pak, učio prirodne brojeve.

– Nastavnica je napisala primjere i zadatke na ploči koje smo mi prepisali u bilježnicu i onda smo dobili zadaću. Zadaća je da se zadaci prepišu iz udžbenika u bilježnicu i riješe – opisuje Tara.

A koliko posla oko škole i zadaća ove učenice imaju kod kuće?

– Nekad imam puno posla, ovisi o rasporedu toga dana. U prosjeku mi dnevno treba sat do dva da bih riješila zadaću – navodi Tara.

– Još nemamo puno zadaća jer je tek početak škole, a i nisu nam još proradile sve aplikacije na tabletima. Moramo se još ulogirati na Mozabook i na Esferu i onda ćemo imati sve na svojim tabletima. Čini mi se da nećemo imati puno zadaća u bilježnicama, nego ćemo ih raditi na tabletima, zato ih i nosimo kući. Zasad nam je bila zadaća upoznati se s funkcijama tableta, što nikome nije bilo teško jer svi volimo tehnologiju. Iz hrvatskog smo imali zadaću u radnoj bilježnici, a iz povijesti smo morali donijeti neku starinu koju imamo u kući, o kojoj smo na internetu tražili što više informacija – priča Greta. S tabletom se, dodaje ona, super snalazi.

– Malo je drukčiji nego moj kod kuće, ali to vam se brzo nauči. Ako nešto ne znamo, pitamo nastavnike pa nam oni pomognu. Nastavnici kažu da se isto još uče s nama. Sve je to slično, i mobiteli, i tableti, i aplikacije, mi vam to sve koristimo svaki dan. Dobili smo ga prvi dan škole i do sutra su se svi u razredu znali koristiti njime. I svi smo samo o tabletima govorili – ističe Greta.

Oduševljena je što ide u “Školu za život” jer joj se čini “da će biti zanimljivo”.

– Nama je to jako zabavno pa ćemo lakše učiti kroz zabavu. Digitalni udžbenici su super jer baš vidimo sve što učimo, a ono što vidiš uvijek bolje zapamtiš. Super mi je što je moja škola u tom programu, u našoj školi su uvijek prvi s nečim što je novo i moji prijatelji i ja to baš volimo. Bili smo oduševljeni tabletima koje smo dobili i svi smo govorili samo o njima – zadovoljna je ona.

Kada ju se upita što se promijenilo, navest će kako ništa više ne rade na običnoj, nego sve na pametnoj ploči, i dobili su tablete. Isto je ostalo to što, kaže, ipak nose neke udžbenike i bilježnice.

– Zato mi je jedino za sada torba malo teška, jer stavim knjige, bilježnice, pernicu i tablet – zaključuje Greta.

Tara s Gretom o “Školi za život” još nije pričala jer, kaže, nastava je tek počela. – Nisam sigurna bih li i ja voljela ići u “Školu za život”, ne znam dovoljno o tome. Što se tiče ideje da učenici rade na tabletima u školi, mislim da je to zanimljivo, ali nisam sigurna da bi se sve moglo na njima obaviti – stava je Tara.

Od 472.000 učenika osnovnih i srednjih škola, u “Školu za život” uključeno ih je 8396. Učitelja je 2061 i oni bi trebali imati daleko veću autonomiju u poučavanju. Ova eksperimentalna faza kurikularne reforme provodi se u 48 osnovnih i 26 srednjih škola.

– Prednosti je puno više nego mana, a u prvom redu su to digitalni sadržaji, tehnologije koje učenici mogu koristiti i u školi i kod kuće, dok obrađuju gradivo iz udžbenika. Svaka je nakladnička kuća, naime, pripremila uz svaku lekciju sadržaje koje smo mi učitelji dosad pokazivali, ali smo ih morali sami potražiti na internetu. Sve je sada na jednome mjestu – započinje Josip Jukić, ravnatelj osječke OŠ Mladost.

Treba očekivati i kvarove

Djeca danas, dodaje, intenzivno koriste suvremene tehnologije, puno su im bliže nego njihovim učiteljima kada su bili iste dobi, te kroz igru uče. – Treba računati i na određene mane, da će se ti uređaji pokvariti, ili će se možda pojaviti hakeri, bugovi, ali na to smo bili spremni. Cilj je pripremiti učenike za ono što ih čeka u budućnosti, pokušavamo predvidjeti što bi to njima sadržajno moglo olakšati budućnost jer, nažalost, 60 posto zanimanja kojima će se baviti naši današnji prvašići još uvijek ne postoji. Pokušavamo biti ispred svoga vremena kako bismo ih za to pripremili – ističe ravnatelj.

Kao školi, pristup im se jest djelomično promijenio, no pokušavali su slično funkcionirati i prije, kroz projekte e-škola i Sigurnost djece na internetu. – Nastavnicima, tako, to nije novost. Jedino što sada imamo puno više materijala, dostupniji nam je, i kad nam stigne sva oprema od ministarstva, bit će nam sve to lakše realizirati – poručuje.

Tablete su đaci, pak, dobili prvi dan nastave, još rješavaju postavke. – Kada se kompletiraju udžbenici, a 99 posto je toga došlo, učenici neće morati nositi sve knjige, uspjet će se digitalizirati. U krajnjoj liniji, ovo je sve samo eksperiment, na kraju nastavne godine, kada se podvuče crta, postoji mogućnost da će nakladničke kuće digitalizirati ne 30 posto sadržaja, nego će takav sadržaj prevladati pa će onda i torba biti lakša – zaključuje.