Po količini fenolnih spojeva krumpir se može lako natjecati s brokulom, špinatom i keljom pupčarom. Flavonoidi koji sadrži krumpir štite od bolesti srca i krvnih žila, bolesti dišnih puteva i raka.
Engleski znanstvenici u krumpiru su pronašli poseban sastojak – kukoamin – koji štiti od visokog tlaka.
Iako krumpir nerijetko slovi za namirnicu koja nije najzdravija, to možemo "zahvaliti" nezdravom načinu pripreme, odnosno – prženju.
Ali krumpir je, osim što može biti prava gurmanska poslastica, i zdrava namirnica. Da bi to došlo još više do izražaja, potrebno je krumpir što češće kuhati s korom. Zašto?
Većina vitamina C i okusa nalazi se u tankom sloju ispod same kore krumpira stoga ga kuhajte s korom kada god je to moguće.
Ako želite pripremiti pire, koru ogulite kada je krumpir skuhan te ga dalje pripremajte na uobičajeni način.
Možete ga i peći u pećnici narezanog s korom, a možete ga peći i tako da ga obavijete aluminijskom folijom.
Krumpir će biti pržen posebnom aromom ako ga prelijete maslinovim uljem i začinskim travama.
A pravi gurmani mogu krumpir peći i s dodatkom slanine ili kuhane šunke i luka.
Evo, toliko se ima loše mišljenje o krumpiru, nije dobro za ovo, pazi kak se spravlja....On je vrijedna namirnica i zasitna, možda čak dobra i za razne dijete...neka, to je naše "ružno pače"....