Febrilni respiratorni katar

Foto: Arhiva VL
Febrilni respiratorni katar
28.12.2009.
u 16:00
Za razliku od obične prehlade, CFR je teža prehlada i teža bolest s mogućim komplikacijama. Uzročnici I CFR uzrokuju razni respiratorni virusi, koji imaju jaču patogenost od virusa koji uzrokuju običnu prehladu.
Pogledaj originalni članak

Definicija
Febrilni respiratorni katar (catarrhus febrilis respiratorius, CFR) je klinički sindrom koji označuje akutnu respiratornu bolest gornjeg dijela dišnog sustava s povišenom temperaturom i respiratornim simptomima. Za razliku od obične prehlade, CFR je teža prehlada i teža bolest s mogućim komplikacijama.

Uzročnici I CFR uzrokuju razni respiratorni virusi, koji imaju jaču patogenost od virusa koji uzrokuju običnu prehladu. Klinička očitovanja bolesti su različita, a ovise o vrsti i patogenosti uzročnika, o mjestu najjačeg intenziteta upale i sklonosti, odnosno otpornosti čovjeka.

Epidemiologija
Virusima prouzročene infekcije gornjeg dijela dišnog sustava imaju sva obilježja masovnih infekcija, zbog vrlo lakog načina prijenosa (kapljičnim putem i dodirom) brojnih virusnih uzročnika i nemogućnosti sprječavanja bolesti. Sve se respiratorne virusne infekcije mogu pojaviti u obliku manjih ili većih epidemija. Respiratorni sincicijski virus (RSV) se pojavljuje epidemnijski svake godine, obično krajem zime i u proljeće. Epidemije su najčešće u dječjim vrtićima, ali se pojavljuju i u bolnicama na dječjim odjelima. Slično se ponašaju i virusi parainfluence, koji, također, mnogo češće uzrokuju bolest u djece nego u odraslih. Za razliku od njih, adenovirusi uzrokuju bolest i u odraslih, a pojavljuju se tijekom cijele godine.

Klinička slika
Nakon infekcije, virusi se zadržavaju i razmnožavaju u epitelnim stanicama, stvarajući lokalne upalne promjene. Zato je stanje respiratorne sluznice najvažniji i odlučujući čimbenik u nastanku i težini bolesti, odnosno otpornosti ili podložnosti bolesti. Težina bolesti i simptomi ovise i o vrsti i patogenosti uzročnika, te općoj i specifičnoj otpornosti čovjeka, a pojavljuju se u čitavom spektru, od konjunktivitisa, hunjavice i začepljenosti nosa, do grlobolje, promuklosti i kašlja. Klinički sindrom CFR-a obuhvaća više oblika bolesti, koji se klinički različito očituju. Osim nediferencirane akutne respiratorne bolesti, klinički se još razlikuju eksudativni faringitis (virusna angina), faringokonjunktivalna groznica, laringitis i opstruktivni traheobronhitis (krup).

Akutna respiratorna bolest je kratkotrajna virusna upala slična običnoj prehladi ali je praćena povišenom temperaturom. Time je bolest teža, s općim simptomima i duljim trajanjem, te mogućom pojavom komplikacija. Najčešći su uzročnici adenovirusi i virusi parainfluence, a u male djece RSV. Faringokonjunktivalna groznica je karakteristična ljetna adenovirusna infekcija, a pojavljuje se sporadično ili u manjim epidemijama, uglavnom među djecom. Uz temperaturu i opće simptome, bolest je praćena upalom ždrijela s jednostranim ili obostranim konjunktivitisom i otokom limfnih čvorova na vratu.

Akutna upala larinksa (grkljan) česta je pojava u toku virusnih infekcija gornjih dišnih putova, a promuklost joj je vodeći simptom. Krup nije samostalna bolest, već akutni sindrom larinksa, koji je karakteriziran promuklošću, zvonkim kašljem koji nalikuje lavežu psa i otežanim disanjem zbog stenoze glasnica (glasno hrapavo disanje). Krup je poglavito rezultat virusne infekcije, a ograničen je na ranu dječju dob. Dok je akutni laringitis blaža bolest, obilježena promuklošću i nadražajnim kašljem, krup je teško stanje koje prati promukao kašalj i otežano disanje s izrazitim pogoršanjem općeg stanja djeteta. U tijeku CFR-a moguća je pojava komplikacija, a to su prije svega sekundarne bakterijske infekcije u dišnom sustavu (otitis, sinusitis, pneumonija) ili prodor bakterija u krv (bakteriemija). Komplikacije se pojavljuju mnogo rjeđe nego u influenci, ali znatno češće nego pri običnoj prehladi.

Liječenje
U liječenju ARI najvažniji su simptomatski postupci usmjereni na snižavanje visoke temperature i ublažavanje drugih popratnih simptoma ako su jače istaknuti - glavobolja, grlobolja, mijalgije, otežano disanje na nos, kašalj. Ovi se simptomi uspješno ublažuju antipireticima (paracetamol, acetilsalicilna kiselina). Uloga je vitamina dvojbena. Rabe se i kapi za nos (dekongestivi) kojima se smanjuju otok nosne sluznice i sekrecija, a pri upornom suhom kašlju koriste se lijekovi koji smiruju refleks kašljanja (antitusici).

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.