Prijavite se

Gastrofej 2014. - potraga za najboljim seoskim gospodarstvom

Foto: PR FOTO
Gastrofej 2014. - potraga za najboljim seoskim gospodarstvom
17.04.2014.
u 08:00
Biramo najbolje hrvatsko seosko domaćinstvo - ugostiteljski i ruralni ambijent koji zadovoljava sve kritrerije poslovnog i gastronomskog utočišta.
Pogledaj originalni članak

Nakon uspješno organiziranog Gastrofeja 2012. i 2013., u kojem smo birali najbolje poslovne restorane, kreće nova gastro potraga. Poslovni dnevnik u suradnji s Veljkom Barbierijem i PBZ Cardom bira najbolje hrvatsko seosko domaćinstvo - ugostiteljski i ruralni ambijent koji zadovoljava sve kritrerije poslovnog i gastronomskog utočišta.

Žiri na čelu s Barbieriem ove će godine ocjenjivati seoska domaćinstva koja pružaju mogućnost održavanja jednodnevnih ili višednevnih okupljanja poslovnih ljudi, organiziranja team buildinga te opuštajuće rekreativne atmosfere i, naravno, izvorne domaće gastronomske i enološke ponude koja oplemenjuje ozbiljne poslovne domjenke i projekte.

Sva domaćinstva zainteresirana za sudjelovanje u ovogodišnjem Gastrofeju na natječaj se mogu prijaviti ovdje, a sudjelovanje u izboru najboljeg hrvatskog gospodarstva je besplatno. 

Prijave seoskih gospodarstava krenule su 31. ožujka, a traju do 1. rujna. Potrebno je ispuniti prijavni obrazac te zadovoljavati navedene kriterije.

S obzirom da se natječaj organizira u svrhu promocije seoskih gospodarstava u Hrvatskoj, kroz tromjesečnu potragu javnost će biti upoznata s njihovom ponudom kroz reportaže i intenzivnu kampanju na svim platformama Poslovnog dnevnika, 24sata i Večernjeg lista.

Iz razloga što je ovaj oblik poslovne turističke i gastronomske ponude u Hrvatskoj sve zastupljeniji, organizatori i sponzori Gastrofeja 2014. odlučili su istražiti gdje se kriju oni najbolji.

Među prijavljenim seoskim gospodarstvima Barbierijev žiri odabrat će osam finalista koji zadovoljavaju tražene kriterije, a zatim će ih i posjetiti te im dodijeliti nagrade prema određenim kategorijama.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.