Iako se odavna sumnjalo da je kratkovidnost nasljedna, tu su tezu britanski znanstvenici potvrdili pronalaskom gena za ovu bolest. Pretpostavlja se da se kratkovidnost u svijetu (a to vrijedi i za Hrvatsku) razvija u 35 posto ljudi. Britanski znanstvenici istraživanje su proveli na 4000 blizanaca u kojih je najlakše uočiti nasljedni čimbenik te učinak okoline. Znanstvenici se nadaju da bi ih ovo otkriće moglo dovesti korak bliže lijeku za kratkovidnost, a jedno od rješenja bile bi kapi za oči.
No domaći stručnjaci sumnjaju u otkriće “čarobnih kapi”. Realnije bi bilo očekivati, čini se, gensku terapiju.
– Kapi zvuče možda malo pretjerano optimistično iako bi takvo rješenje bilo jako dobro. Poslije ovog otkrića treba najprije napraviti rekombinaciju DNK od kojih se gen sastoji. Jednog dana tako bismo zasigurno imali lijek, ali možda je realnije očekivati uštrcavanje genske terapije u krv. Dotad je svakako najvažnije pravodobno otkrivanje i liječenje kratkovidnosti pomagalima – upozorava oftalmolog prof.dr. Nikica Gabrić iz klinike Svjetlost. On također ističe da se, ako se u najranijoj dobi, prije prvog pregleda za školu, može otkriti ima li dijete na oku retrakcijsku grešku, nošenjem pomagala može izbjeći razvijanje slabovidnosti.
Kratkovidnost se najčešće razvija u djetinjstvu, a roditelji je mogu uočiti ako dijete sjedi preblizu televizoru ili glavu previše približava bilježnici.
Iako ovo može biti i samo loša navika, dijete valja odvesti oftalmologu.
Inače, ako je jedan od roditelja kratkovidan, dijete ima 30 posto izgleda razviti kratkovidnost. S oba roditelja, pak, kratkovidna, šanse rastu na 50 posto. Na razvoj bolesti utječu, dakako, i utjecaji iz okoline, kao što je u novije vrijeme svakodnevan rad na računalu.
Ma nama ne trebaju ni oči, nas do konačne pobjede vodi naša Jaca Jahačica na Šukeorovim leđima...