Hrvati umorni i bez privatnog života

Hrvate posao jako izmori. Kad stignu kući, iscrpljeni se sruše, pa kućanski poslovi padaju u drugi plan i budu odgođeni “za sutra”. Muškarci si mogu priuštiti luksuz da se izvale pred televizorom, ali žene na takvo što mogu zaboraviti - na njihova leđa pada briga za djecu. Nije stoga ni čudno što su Hrvati, prema statistikama, među najnezadovoljnijim nacijama u Europi. Preliminarni rezultati velikog istraživanja Europske agencije za unapređenje kvalitete života i radnih uvjeta, provedenog u 31 državi - 27 članica EU te tri zemlje kandidatkinje - zapravo ne iznenađuju.

Ljudi su zadovoljniji ako više zarađuju, ako su obrazovaniji ali i ako imaju partnera i dijete. Sreća je pak puki osjećaj i dolazi iznutra. I dok su Hrvati osmi po razini nezadovoljstva, lošiji od Rumunja, Čeha, Estonaca... osjećaj sreće kod nas je tek nešto niži od europskog prosjeka. Da novac nije sve pokazuje “obrtanje teza” kod Skandinavaca. Danci, Šveđani i Finci mogu biti najzadovoljniji od svih, no ne osjećaju se baš pretjerano sretno. Bugari su najlošije prošli - oni su najnesretniji i najnezadovoljniji.

U prihodima je Hrvatska pretekla većinu novih članica EU (Mađarsku, Slovačku..), ali znatno kaska za Slovenijom. U Hrvatskoj, više nego i u jednoj drugoj državi, uz Makedoniju, polovica stanovništva bori se sa siromaštvom tako što uzgaja hranu, a domaći je specifikum da u najsiromašnijim slojevima u istom domaćinstvu žive tri generacije. Razina energije kod prosječnog Hrvata je niska - vrlo teško balansira između posla i privatnog života. Posao ne trpi, ali privatni život - jako. (S. Ve.)