Hrvatski građani si krate život - ne kreću se, pretili su, puše...

Očekivani životni vijek povećao se sa 47 godina u pedesetima na 68 godina u razdoblju od 2005 do 2010. godine, objavljeno je u izvješću UN-a. Prema izvještaju glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, ljudi žive duže uglavnom zbog poboljšane prehrane i higijene te napretka s cjepivima i u medicinskom liječenju prenosivih infekcija i bolesti uzrokovanih parazitima.

Japanci najdugovječniji

S padom smrtnosti u mlađoj dobi, smrt uglavnom pogađa starije ljude koji su skloniji pojavi ne-prenosivih bolesti poput raka, dijabetesa, srčanih i respiratornih problema. Među ostalim je navedeno kako se prelazak sa prenosivih na ne-prenosive bolesti kao glavne uzroke smrti dogodila u svim regijama svijeta osim afričkih zemalja u kojima je raširena epidemija HIV-a te parazitskih bolesti koje odnose mnoge živote.

Najbolje, pak, stoje Japanci, gdje se životni vijek pomaknuo čak do 79 godina za muškarce odnosno 86 za žene, a u stopu ih prate Hong Kong, Island, Švicarska, Australija i Španjolska. Iako je među Mediteranskim zemljama koje u prosjeku poprilično dobro kotiraju na navedenoj listi, Hrvatska je tek na 52. mjestu, što se prema posljednjem istraživanju statističkog ureda Europske unije pripisuje pušenju, nezdravoj prehrani, debljini te konzumiranju alkohola zbog čega smo bliskiji kontinentalnim istočnoeuropskim državama nego mediteranskim. Ipak, dobra vijest je da se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj sa 63 godine za žene, odnosno 59 za muškarce u 1953. povećalo na 79 godina za žene i 72 godina za muškarce u 2007. No, to ne znači da ne možemo bolje.

- Hrvati su pretili, slabo se kreću, loše se hrane, puše i s time nema popravka. Ono u čemu su druge zemlje uspjele je činjenica da su djelovali na te faktore rizika mjerama prevencije, što kod nas očito ne funkcionira. Ne djeluje se u tom smjeru da se pokuša ukloniti čimbenike rizika – objasnila dr.med Tereza Šarić direktorica tvrtke Promeritus savjetovanje d.o.o., dodavši kako su kod nas kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti, za što je najbolje rješenje ukloniti čimbenike rizika.

Hrvatska može puno bolje

Upravo to predlaže i UN. Naime, nastavi li smrtnost opadati diljem svijeta, navodi se u izvještaju, teret neprenosivih bolesti postat će još veći. S obzirom na to da je većina tih bolesti kronična i zahtijeva dugotrajne tretmane, preporučuje se poseban trud uložiti u odgađanje početak bolesti. Zato se vladama predlaže da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se smanjili faktori rizika povezani s kroničnim bolestima.