I luksuz ranjiv u krizi, ali Hrvati ipak kupuju

Onome tko ima milijune, kriza može zaustaviti veće investicije, no osnovne navike uglavnom ostaju nepromijenjene. Trgovina luksuzom stoga je ostala zaštićena oaza čija bi globalna vrijednost, prema studiji tvrtke Bain&Company koju je objavio AFP, do kraja godine trebala rasti od sedam do devet posto, a do 2014. dosegnuti vrijednost do 240 mlrd. eura. No, europsko, najveće tržište luksuza, past će u 2012. za oko sedam posto. Je li i Hrvatska dio tog pada?

Rastu troškovi

Prema reakcijama predstavnika domaćih luksuznih brendova, mogla bi biti.

– Kriza se svuda osjeti, a dućane smo otvorili upravo kad je počela, 2008. Ljudi kupuju manje i na rate, jer tako ne plaćaju kamate, a nakon plaćanja najamnine, nameta države i članarine HGK od koje nemamo koristi, na kraju nam je dobit skromna – otvorena je Sanja Palić, direktorica Masmode, zastupnika Max Mare u Zagrebu i Dubrovniku. Promet, kaže, nije padao, ali stagnira, no dobit zbog troškova jest. Marija Obrvan, vlasnica Maria Storea, dućana s iznimno skupim brendovima, kaže da je situacija na našem tržištu identična stranom.

– Vidljiva je promjena u percepciji "luksuzne" kvalitete i instant brendova, ali ne toliko u samom obujmu prodaje, jer činjenica je da, unatoč krizi, tržište luksuzne robe u svijetu raste.

Simptomatično je i da se jedna od top točaka brendirane potrošnje, dućan Nicolas Concept Store u zagrebačkom Centru Kaptol, odnedavno – preuređuje, što je pojam koji se posljednjih godina neizbježno veže uz prestanak rada. Svi dosad vrijedeći telefoni i mailovi više im ne rade, no u upravi Centra Kaptol, gdje smo se raspitali, kažu da su najavili ponovno otvaranje do kraja mjeseca i ponudu novih brendova s kojima pregovaraju.

Pad srednjeg sloja

O poslovanju ni nakon mjesec dana čekanja na obećani odgovor, ne želi govoriti Sportina Group koja zastupa mnoge poznate brendove. Loše stanje u prodaji luksuznog namještaja potvrđuju u Somec interijerima, zbog stagnacije u građevini, a niže promete u odnosu na pretkrizne godine iz istog razloga bilježi i Stipić grupa.

– Kupci dolaze po točno određeni komad namještaja, keramičke pločice ili kupaonsku opremu za koju su se već odlučili. Međutim, nismo se dali zaplašiti krizom, trenutačno pripremamo teren za povratak boljih vremena – kažu.

A i zlatarstvu je, kao i drugdje, nestao srednji sloj koji je nosio i dobar dio luksuzne kupnje; kupuje se najjeftinije i najskuplje – kaže Željko Križek, direktor i nasljednik Zlatarni Križek.