Istraživanje iznenadilo: Ove bolesti više pogađaju bogate ljude

Bogati ljudi su genetski izloženi većem riziku od raka nego siromašni, pokazalo je novo istraživanje. Nova studija — provedena na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj — ispitivala je odnos između socio-ekonomskog statusa ili SES-a i niza bolesti. Oni koji imaju privilegiju da uživaju u povišenom SES-u, sugeriraju nalazi, također su pod povećanim genetskim rizikom od raka dojke, prostate i drugih vrsta raka, piše New York Post. 

Nasuprot tome, oni manje imućni genetski su podložniji dijabetesu i artritisu, zajedno s depresijom, alkoholizmom i rakom pluća, rekli su stručnjaci. Voditeljica studije dr. Fiona Hagenbeek, sa sveučilišnog Instituta za molekularnu medicinu Finske (FIMM), rekla je da bi početni rezultati mogli dovesti do toga da se rezultati poligenskog rizika — koji se koriste za mjerenje rizika od bolesti na temelju genetike — dodaju u protokole probira za neke bolesti.

VEZANI ČLANCI: 

‘Razumijevanje da utjecaj poligenskih rezultata na rizik od bolesti ovisi o kontekstu može dovesti do daljnjih stratificiranih protokola probira’, rekla je dr. Hagenbeek, ‘Na primjer, u budućnosti bi se protokoli probira za rak dojke mogli prilagoditi tako da žene s visokim genetskim rizikom i koje su visoko obrazovane primaju raniji ili češći probir nego žene s nižim genetskim rizikom ili nižim obrazovanjem’.

Kako bi proveo studiju, tim dr. Hagenbeek izvukao je podatke o genomici, SES-u i zdravlju oko 280.000 Finaca, u dobi od 35 do 80 godina. Prethodne studije su pokazale prisutnost nekih razlika u riziku, slično onome što su istraživači otkrili ovaj put. Ova je studija, međutim, označena kao prva koja je tražila poveznicu u nevjerojatnih 19 bolesti uobičajenih u zemljama s visokim prihodima.

‘Većina kliničkih modela predviđanja rizika uključuje osnovne demografske podatke kao što su biološki spol i dob, priznajući da se učestalost bolesti razlikuje između muškaraca i žena i ovisi o dobi’, rekla je dr. Hagenbeek, ‘Priznanje da je takav kontekst također bitan kada se genetske informacije ugrađuju u zdravstvenu skrb važan je prvi korak’. 

VEZANI ČLANCI: 

‘Ali, sada možemo pokazati da genetsko predviđanje rizika od bolesti također ovisi o društveno-ekonomskom položaju pojedinca’, dodaje, ‘Dok se naše genetske informacije ne mijenjaju tijekom našeg života, utjecaj genetike na rizik od bolesti mijenja se kako starimo ili mijenjamo naše okolnosti’.

Istraživači su istaknuli da se može dodatno raditi na potpunom razumijevanju veza između određenih profesija i rizika od bolesti. Studije bi također trebale biti provedene i u zemljama s nižim prihodima. ‘Naša studija bila je usredotočena isključivo na pojedince europskog podrijetla, a također će biti važno u budućnosti vidjeti hoće li se naša zapažanja o međudjelovanju socioekonomskog statusa i genetike za rizik od bolesti preslikati na ljude višestrukog podrijetla u višim i nižim razinama dohodovne zemlje’, pozvala je dr. Hagenbeek.

‘Budući da je opći cilj uključivanja genetskih informacija u zdravstvenu skrb olakšati personaliziranu medicinu, genetske informacije ne bismo trebali tretirati kao 'jedna veličina za sve'. Naprotiv, trebali bismo istražiti i zatim uključiti okolnosti koje mijenjaju genetski rizik kada provodimo predviđanje bolesti’, rekla je.

Ako žudite za ovom namirnicom, to bi mogao biti rani znak demencije: