Po voditeljici istraživanja Patriciji Hirsch sa sveučilišta u Aachenu, oba spola su radila sporije i nepreciznije kada su trebala obaviti dva zadatka u isto vrijeme.
Zadaci su uključivali brojke i slova, bili su postavljeni tako da su mogli istaknuti razlike među spolovima, a ispunjavalo ih je po 48 žena i muškaraca.
Premda navode da su ranije studije došle do drugačijih rezultata, njemački znanstvenici kažu da u njihovoj nije bilo razlika među spolovima.
U nekim su slučajevima bolje su bile žene, u drugima muškarci.
"Naši rezultati ne potvrđuju široko rasprostranjenu predrasudu da su žene u 'multitaskingu' bolje od muškaraca", objavili su znanstvenici u časopisu Plos One.
Hirsch je kazala da su ispitivali tri svakodnevne kategorije: poboljšanje radne memorije, prebacivanje s jednog zadatka na drugi i filtriranje nepotrebnih informacija.
Tim priznaje ograničenja istraživanja. "Iz naše studije ne mogu se izvući zaključci o razlikama među spolovima u drugim multitasking situacijama", kazala je Hirsch.
Lutz Jaencke, neuropsiholog sa ciriškog sveučilišta koji je sudjelovao u istraživanju, kaže da razlike među spolovima u evolucijskom smislu ne bi bile logične.
"Nema genetskog razloga za pretpostavku da je žena prije 150 tisuća godina bila bolje pretprogramirana za multitasking od muškarca. To je potpuno nerazumno", rekao je Jaenecke.
"Multitasking je nešto u čemu su ljudi krajnje loši jer je njihov mozak koncipiran tako da se koncentrira na jednu stvar", rekao je.
Istaknuo je i opći problem s prethodnim istraživanjima. "Mnogo se izvještavalo o onima u kojima su ustanovljene velike razlike, a o onima u kojima takvih razlika nije bilo često nije pisao nitko", kazao je.