Na jedan ili više dana ove će zime turistički izvan zemlje putovati gotovo svaki drugi Hrvat. Trenutačno su aktualni adventski izleti u Europu, mnogi će izvan Hrvatske na doček Nove godine, a u vrijeme zimskih školskih praznika slijedi masovni val odlazaka na skijanje.
Sasvim precizno, neko zimsko turističko putovanje izvan granica Hrvatske planira 46 posto naših građana, 30 posto još nije donijelo konačnu odluku, a 27 posto sigurno je da od takvih planova neće biti ništa, pokazalo je istraživanje Masterindex među tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj. Većina će putovanje platiti karticama, gotovinom njih samo 28 posto, a u šopingu, restoranima, razgledima i sl. uglavnom će plaćati gotovinom. Lani su naši građani na inozemnim putovanjima prosječno trošili šest tisuća kuna. Prosjek krije sve, od povoljnih adventskih putovanja za tisuću kuna do skupih skijaških aranžmana koji gotovo i nemaju gornju cijenu.
Strastveni skijaši prvi
Kako god, mnogi su već bukirali putovanje u neku inozemnu destinaciju. Pogotovo strastveni skijaši, koji rezerviraju apartman i prije nego što odu na ljetovanje ne bi li se osigurali da će ih na skijalištu čekati određeni smještaj uz određenu stazu. Dakako, svoje su učinili i "first minute" popusti koji su ranu kupnju aranžmana nagrađivali uštedom od deset do čak 30 posto, pa se na prosječnom ski-budžetu tročlane obitelji od oko 10.000 kuna uštedi najmanje tisuću kuna.
Galerija - Advent na Maksimiru
Iskusni skijaši rijetko čekaju "last minute" i dosad je u agencijama prodano 80-90 posto ski-aranžmana. Većina, tradicionalno, za skijališta u Austriji, Italiji i Sloveniji, a neki i u Francuskoj, Bugarskoj ili BiH. Procjene govore o barem 200.000 građana koji tradicionalno odlaze na zimovanje, ali neki si to tijekom jedne zime priušte više puta.
- Cijene se nisu znatnije mijenjale u odnosu na lani, a usprkos toplijem vremenu, bilježimo blagi rast prodaje - otkriva Nikolina Frklić iz Atlasa, koja kaže da je teško znati koliko je na to utjecao krah Kompasa.
Kako god, za jednodnevna ili vikend-skijanja posluže i domaće staze na Sljemenu, Platku i sl. te slovenska i bh. skijališta. U društvo najpopularnijih zimskih odredišta za hrvatske skijaše "gura se" i Olimpijski centar Jahorina, čiji predstavnici danas u Zagrebu i službeno predstavljaju svoju ponudu.
Retro ski-opening
Zagrepčanima će predstaviti četverodnevno otvaranje ski-sezone, od 13. do 16. prosinca, u retrostilu osamdesetih i uz koncert Crvene jabuke i retro Olimpijadu. Ako infrastrukturom ne mogu konkurirati najvećim europskim skijalištima, adut su im svakako cijene. Recimo, jednodnevna ski-karta stoji 23 eura, šestodnevna sto, a sedmodnevna 110 eura. Točnije, upola manje nego na mnogim austrijskim skijalištima.
Prihvatljivije su i cijene smještaja. Noćenje u hotelima košta 25 do 60 eura, polupansion 30 do 100 eura dok se apartmani i kuće iznajmljuju po 15 do 30 eura po ležaju. Ćevapčići i pizza su četiri, odnosno pet eura, a šest do osam eura stoje praktički sva jela. Pivo stoji 1,5 eura, pola litre kuhanog vina dva eura, butelja 15 do 20 eura, a kava ili čaj može se popiti za jedan euro.
Kako ništa ne bi prepustili slučaju, organizirali su i autobusni prijevoz iz čak šest hrvatskih gradova. Tijekom prošle zime uknjižili su oko 30.000 noćenja hrvatskih gostiju, koji im čine oko 25 posto ukupnog prometa, a uvjereni su da će ove zime broj hrvatskih noćenja dosegnuti 40.000. Većini hrvatskih skijaša zimovališta poput Jahorine ipak još nisu u fokusu.
- Prije smo skijali u Austriji, zadnje tri zime skijamo u Francuskoj jer je jeftinije a imaju i organizirani prijevoz. Ima ga i Jahorina? Nisam to znala. Iako, preferiram veća skijališta... - kaže Zagrepčanka.
Do kraja 2020. trebalo bi zaživjeti čak pet novih javnih e-usluga u turizmu: središnji turistički registar, nadograđeni sustav za prijavu i odjavu gostiju e-Visitor, nova platforma croatia.hr te e-usluge upravnih i neupravnih postupaka kao što su kategorizacija, dodjela potpora i sl. Za digitalizaciju, koja bi trebala uroditi učinkovitijim javnim servisom za turizam, s minimalnom mogućnošću za greške, izdvaja se 40 milijuna kuna, dijelom iz proračuna, a dijelom iz blagajne EU. – Želimo biti lideri i u inovacijama – kazao je na predstavljanju projekta “Hrvatski digitalni turizam – e-turizam” ministar Gari Cappelli.
– Bit će korisno za goste koji će na Croatia.hr imati ažurne podatke, za pružatelje usluga, kojima će to smanjiti i troškove i administriranje te za turizam u cjelini. U realnom vremenu imat ćemo obilje podataka za sektorske analize i planove. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić vjeruje da će digitalizacija unaprijediti i rad turističkih zajednica.Cappelli za pet novih e-usluga u turizmu daje 40 milijuna kuna
>> Pogledajte kako je bilo na otvaranju Adventa u Zagrebu
Balkan vs. Europa, pametnom dosta