Ako niste skloni noćnim izlascima, masovnim društvenim okupljanjima i čestim upoznavanjima novih ljudi, vjerojatno ste se već zapitali jeste li introvertirana osoba. Naravno, odgovor je na to vrlo jednostavan ako ste pasivniji, zatvoreniji, šutljiviji i manje skloni promjenama.
Današnji pritisak društva je za introverte ponekad neizdrživ, a činjenica je da živimo u svijetu u kojem ekstroverti pokušavaju introverte promijeniti u jedne od njih. Još uvijek je teško promijeniti stav većine te ukazati na posebnosti introverata i njihov način funkcioniranja.
Mnogi introverte smatraju ludima, posebno kada su u pitanju adolescenti i mladi ljudi koji, da bi se uklopili u popularno društvo, moraju preferirati stvari koje ih ne zanimaju, guše i ograničavaju u vlastitom samoostvarenju.
Introverzija je jedna od velikih pet dimenzija ličnosti. Suprotan pol dimenzije je ekstroverzija koja predstavlja drugu krajnost, a ova dimenzija je najviše istraživana u dosadašnjim istraživanjima.
Neki znanstvenici smatraju da je ovo najstarija dimenzija ličnosti pomoću koje se mogu uspoređivati individualne razlike. Introverti su povučeni, pasivni, zatvoreni, manje skloni promjenama, šutljivi i pažljivi, dok su ekstroverti društveni, otvoreni, govorljivi, aktivni, bezbrižni i promjenjivi.
Smatra se da je kod ove dimenzije ličnosti ključan neurološki sustav (uzlazni aktivacijski sustav retikularne formacije) koji regulira funkcioniranje korteksa tako da jača aktivnost toga sustava dovodi do veće budnosti, uzbuđenosti i reaktivnosti, a manja aktivnost čini suprotno.
Rezultati tridesetak istraživanja i eksperimentalnih usporedbi pokazuju da su ekstroverti općenito manje živčano pobuđeni od introverata. Pokazalo se da ekstroverti imaju nižu razinu reaktivnosti i uzbuđenosti od introverata, iako bi se laički moglo zaključiti potpuno suprotno.
Više o ovoj temi pročitajte na portalu Kreni zdravo