Kako je to bilo nekada?
U starom Egiptu, civilizaciji koja je cvjetala uz obale rijeke Nil, razvijene su brojne metode hlađenja. Egipćani su gradili svoje domove s debelim zidovima od blata koji su zadržavali hladnoću unutra. Prozorčići postavljeni visoko na zidovima, omogućavali su ventilaciju, dok su unutarnji vrtovi i fontane dodatno rashlađivali zrak. Egipćani su također koristili velike posude s vodom koje su stavljali na krovove kuća. Isparavanje vode stvaralo je učinak hlađenja sličan modernim evaporativnim hladnjacima.
U Antičkoj Grčkoj ljudi su koristili arhitektonska rješenja za smanjenje vrućine. Hramovi i javne zgrade često su imali dvostruke zidove i visoke stropove kako bi zadržali hladan zrak. Također, voljeli su provoditi vrijeme u hladu drveća ili u kupalištima koja su nudila osvježenje, dok su njihove kuće često imale unutarnje dvorište koje je omogućavalo cirkulaciju zraka.
Rimljani su dodatno unaprijedili metode hlađenja, kombinirajući arhitekturu i tehnologiju. Rimske vile često su imale kompleksne sustave vodovoda koji su omogućavali protok hladne vode kroz zidove. Rimljani su također poznati i po brojnim javnim kupalištima, odnosno termama koje su služile kao centri društvenog života, ali i izvor osvježenja.
U srednjem vijeku, dvorci i palače imali su debele kamene zidove koji su zadržavali hladnoću. Građevine su bile dizajnirane s unutarnjim dvorištima, fontanama i bazenima, a često su se postavljale i vjetrenjače kako bi kanalizirale zrak kroz prostorije. Korištenje keramike za zidove i podove također je pomoglo u održavanju hladnoće.
Tijekom renesanse i baroka bogataši su u Europi gradili palače s prostranim vrtovima, fontanama i vodenim elementima koji su pružali hladovinu i osvježenje. U Italiji, kanali i vodeni sustavi, poput onih u Veneciji, omogućavali su lakši pristup vodi, dok su u Francuskoj dizajnirani raskošni vrtovi s brojnim vodenim elementima, poput onih u Versaillesu.
Bijeg od vrućina
Danas gotovo da ne možemo zamisliti da nas u svakoj prostoriji u koju uđemo ne dočeka neki rashladni uređaj. Klimatizacijski uređaji, iako pružaju neprocjenjivu udobnost tijekom vrućih ljetnih mjeseci, imaju i nekoliko negativnih strana.
Jedna od glavnih mana klima-uređaja svakako je visoka potrošnja energije. Klimatizacijski sustavi troše značajnu količinu električne energije, što može dovesti do visokih računa. Također, dugotrajna upotreba klima-uređaja može dovesti do zdravstvenih problema. Pretjerana hladnoća u prostorijama uzrokuje respiratorne probleme, suhoću kože i iritaciju sluznice. Klimatizacijski uređaji, posebno vanjske jedinice, mogu biti bučni, što može smetati stanovnicima zgrada ili susjedima. Osim toga, vanjske jedinice često narušavaju estetski izgled zgrada i okoliša.
Odličan u svakom trenutku
Bilo da uživate u udobnosti svog doma ili pak s društvom boravite na otvorenome, u ljetnim mjesecima važno nam je rashladiti se. No kako se rashladiti ako se ne nalazite u prostoriji s klima-uređajem? Tada na scenu dolazi Rovus Arctic Air, kolekcija inovativnih rashladnih uređaja koji će vam pomoći da ostanete svježi i hladni u svakom trenutku. Arctic Air proizvodi su dizajnirani kako bi vam osigurali ugodan osjećaj hlađenja u svim uvjetima. Lako se pune vodom i uz dodatak leda pružaju ugodno osvježenje uz raspršivanje vodene maglice, bilo da ste kod kuće, na poslu ili na otvorenome.
Rovus Artic Air Outdoor i Pure Chill 2.0 možete pronaći u Konzum trgovinama i Pevex centrima. Arctic Air Pocket Chill pronađite na kioscima Tiska
Sadržaj nastao u suradnji s Rovus Hrvatska.