Isti lijek u Hrvatskoj može se oporezivati s pet i s 25 posto!
Nelogična je to porezna praksa koja je gotovo raritet u zemljama Europske unije, a ovisi o tome izdaje li se lijek na recept liječnika ili bez njega.
Preko granice po lijek
Osim u Hrvatskoj, takva je praksa samo u Francuskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Usto, hrvatska stopa od 25 posto na lijekove bez recepta spada među najviše stope za lijekove u Europskoj uniji (jednaka je samo u Danskoj i Norveškoj, dok je u Islandu čak i nešto viša – 25,5 posto). Posljedica toga je da građani nerijetko odlaze preko granice kupiti lijek po nižoj cijeni: u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Srbiju... Slijedom događaja, Ministarstvo financija je na gubitku jer se PDV uplaćuje u tuđe zemlje.
– Također, hrvatske tvrtke (ljekarne, veledrogerije i proizvođači) ostaju bez tih prihoda, a samim time manje uplaćuju u proračun (porez na dobit, PDV na proizvedenu, tj. prodanu robu u RH). Budući da s povećanjem prodaje sve te tvrtke trebaju više zaposlenih, tako ostajemo i bez mogućih poreza na plaće, prireza i doprinosa – rekao nam je predsjednik Hrvatske udruge ljekarnika Dario Petek.
Iako se smanjenje stope PDV-a može gledati kao gubitak dijela prihoda za domaći proračun, taj bi se gubitak lako mogao nadoknaditi povećanjem prodaje u Hrvatskoj, kada se u obzir uzmu uplaćeni PDV, porez na dobit te moguće povećanje broja zaposlenih. Istovremeno, ako građani izdvajaju manje novca za svoje lijekove, ostat će im više sredstava za općenitu potrošnju, koja se podupire i ističe kao jedna od gospodarskih mjera kojima težimo.
S druge strane postavlja se pitanje je li u farmaceutskom biznisu (što kod proizvođača, što kod ljekarnika) moguć scenarij koji se dogodio u ugostiteljstvu, kada je s 1. siječnja 2013. godine snižena stopa PDV-a za ugostiteljske usluge, no cijene pića ostale su – nepromijenjene!
Uz istu cijenu i manji PDV, marža ljekarnika ostaje ista te bi maloprodajna cijena bila manja
– Smanjenjem stope PDV-a na pet posto, uz pretpostavku da proizvođači ne mijenjaju veleprodajne cijene, maloprodajne cijene na bezreceptne lijekove bile bi niže. Hrvatske ljekarne imaju propisanu fiksnu maržu na bezreceptne lijekove, koju propisuje Hrvatska ljekarnička komora te ju ne smijemo podizati iznad propisane razine. Uz istu veleprodajnu cijenu i manji PDV, ljekarnička marža ostaje ista te je maloprodajna cijena manja – tvrdi predsjednik Hrvatske udruge ljekarnika Petek.
Dok je ljekarnička marža u Hrvatskoj fiksna (i iznosi 35 posto za sve lijekove do sto kuna), veledrogerije mogu imati različitu maržu i drukčije trgovati sa svakim proizvođačem, što u konačnici utječe na formiranje cijene lijekova. Da nije riječ o malenoj svoti pokazuju podaci Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode za 2012. godina, kada je potrošeno 350 milijuna kuna na lijekove bez recepta, a taj je trend u porastu.
Prema podacima Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih lijekova, prosječan stanovnik Hrvatske godišnje potroši 23 eura na bezreceptne lijekove, dok je prosjek u zapadnoeuropskim zemljama 69 eura. Od Hrvata na bezreceptne lijekove jedino manje troše Rumunji (22 eura) kada su u pitanju zemlje EU.
S obzirom na to da je u 20 zemalja Europske unije stopa PDV-a jednako niska, neovisno o tome dolaze li lijekovi na recept ili bez njega, ne iznenađuje kako prosječan Belgijanac potroši 119 eura, a Švicarac čak 140 eura na bezreceptne lijekove tijekom jedne godine.
Samoliječenje građana
– Mjerom ujednačavanja stope PDV-a na lijekove na pet posto povećala bi se odgovorna samoskrb i samoliječenje građana, koji bi trebali biti u interesu svima: kako pojedincu tako i državi jer se na taj način rasterećuje državni proračun. Kako bi sustav odgovornog samoliječenja zaživio u praksi, bitno je rasteretiti budžete kućanstava i upravo je zbog toga niža stopa PDV-a na lijekove opravdan i logičan potez – službeno je mišljenje Hrvatskog farmaceutskog društva.
Iz Društva su dodali kako ne postoji razlog za primjenu različitih poreznih stopa za lijekove koji se izdaju na recept i one bez recepta, jer je u oba slučaja riječ o proizvodu koji je u regulatornom smislu registriran kao lijek.
Ne treba posebno ni napominjati da će se ovom korekcijom pacijenti dodatno rasteretiti te da će im lijekovi postati dostupniji, tvrde iz Hrvatskog farmaceutskog društva, koje je i samo tražilo ovakvu izmjenu porezne stope prije više od deset godina.
Sljedeće je na potezu Ministarstvo financija.
>>HALMED o tableti za dan poslije: Moramo provoditi odluku EK