Poznato je da premalo sna može uzrokovati da idući dan budemo iscrpljeni, neproduktivni i pospani, no to nisu jedine moguće posljedice; jedna nova studija tako kaže da neispavanost može pridonijeti i riziku od debljine i pretilosti.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Academy of Nutrition and Dietetics pokazalo je da su, među skupinom od 19.650 ispitanih pojedinaca, oni koji su noću spavali sedam sati i manje, preko dana konzumirali veće količine ugljikohidrata, masti, kofeina i dodanih šećera od onih koji su spavali više od osam sati.
5 ideja uz koje jesen postaje najljepše godišnje doba!
- Često uz prekasni odlazak na spavanje dolaze i druga ponašanja povezana s pretilošću: nedostatak tjelesne aktivnosti, previše vrijeme ispred ekrana, odabir 'loše' hrane, odnosno grickalica umjesto obroka - objasnio je za Eat This profesor medicinske dijetetike i obiteljske medicine na Sveučilištu Ohio State i vodeći autor studije dr. Christopher A. Taylor.
Druga je studija, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Warwick, pokazala da manjak sna ima i druge rizike; ispitanici koji su smanjili trajanje sna sa sedam sati na pet sati noću imali su tako čak 1,7 puta veći rizik za smrt od različitih uzroka i duplo veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih problema od onih koji su duže spavali.
Ipak, 'ključ' zdravlja ni idealne težine nije, naravno, ni u predugom spavanju, što pokazuje studija objavljena u časopisu Sleep gdje su u skupini od 276 odraslih osoba u dobi između 21 i 64 godine oni koji su spavali devet do deset sati imali 21 posto veći rizik od pretilosti.
Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), odrasli u dobi između 18 i 60 godina trebali bi noću spavati više od sedam sati, oni u dobi između 61 i 64 godine između sedam i devet sati, a 65-godišnjaci i stariji između sedam i osam sati.
Raniji odlazak na spavanje smanjuje rizik od depresije 23 posto
nocne ptice koji idu spavati kasno i ikasno jedu 80 posto da će biti pretili,