Klinička pojavnost respiratornih infekcija

ARI se klinički očituju cijelim spektrom različitih simptoma i različitom težinom bolesti, što ponajprije ovisi o otpornosti, odnosno sklonosti čovjeka prema infekciji, a potom o vrsti i patogenosti uzročnog mikroorganizma. Osim toga, jedan uzročnik može uzrokovati različite kliničke oblike bolesti. Najpraktičnija je i najjednostavnija podjela ARI na infekcije gornjeg i donjeg dijela dišnog sustava.

Uz dobro uzetu anamnezu i klinički pregled, bez laboratorijskih pretraga, liječnik lako može razlikovati pojedine bolesti, odnosno klinički sindrom u gornjem i donjem dijelu dišnog sustava. Najučestalije su blage infekcije gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovane brojnim respiratornim virusima (obična prehlada, febrilni respiratorni katar), a katkad se pojavljuju i njihove komplikacije, odnosno bakterijske superinfekcije (upala uha - otitis i upala sinusa - sinusitis). Influenca ili gripa je vrlo česta i teška bolest (“jedina preostala neukroćena pošast iz prošlosti”), koja se svake godine pojavljuje epidemijski u zimskim mjesecima, a praćena je brojnim komplikacijama, osobito u starijih ljudi i u drugih kroničnih bolesnika.

Ova se gripa zato naziva sezonska, a bolest koju uzrokuje novi pandemijski virus naziva se pandemijska, odnosno svinjska gripa. Klinički se relativno lako može razlikovati streptokokna angina, od drugih (virusnih) infekcija s grloboljom. To je osobito važno, jer od svih prehlada samo streptokoknu anginu treba liječiti antibiotikom.

Infekcije gornjih dišnih putova uglavnom su kratkotrajne virusne bolesti, najčešće samoizlječive i s vrlo dobrom prognozom. Dijagnoza se obično postavlja samo na osnovi kliničkih simptoma i epidemioloških podataka. Točna uzročna (etiološka) dijagnoza vrlo se teško i vrlo rijetko postavlja.

To je neizvodivo zbog brojnosti različitih virusnih uzročnika i drugih objektivnih poteškoća (dugotrajnost postupka, visoki troškovi, nedostupnost laboratorija), pa se u svakodnevnom radu zadovoljavamo samo kliničkom dijagnozom. No, kada se sumnja na bakterijsku infekciju, koja zahtijeva antibiotsko liječenje, klinička se dijagnoza može potvrditi bakteriološkim dokazom uzročnika.

Iako su infekcije gornjeg dijela dišnog sustava vrlo učestale bolesti, one su klinički blaže i rijetko dovode do smrtnog ishoda, za razliku od infekcija donjeg dijela dišnog sustava, koje su mnogo teže, a nerijetko i smrtonosne bolesti. U infekcije donjeg respiratornog trakta ubrajaju se akutni bronhitis, bronhiolitis, akutna egzacerbacija kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), te pneumonija kao najteža upalna bolest u dišnome sustavu. Akutni bronhitis je blaga bolest karakterizirana kratkotrajnom upalom sluznice traheobronhalnog stabla, koja je obično povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava.

Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, a provodi se vrlo često. Bronhiolitis je vrlo teška virusna bolest donjeg dijela dišnog sustava, poglavito uzrokovana respiratornim sincicijskim virusom (RSV) i virusima parainfluence, koja se pojavljuje u dojenčadi i u male djece. Klinički je karakterizirana naglim početkom s visokom temperaturom, kašljem, te otežanim i ubrzanim disanjem. To je teška bolest i vrlo je čest razlog hospitalizacije dojenčadi i male djece.

Akutna egzacerbacija KOPB-a definirana je kliničkim znakovima koji upućuju na pogoršanje stanja u kroničnih plućnih bolesnika, a najčešće se povezuje s bakterijskim uzročnicima. Pojavnost i kombinacija tri osnovna znaka: povećanje količine iskašljaja, pogoršanje kakvoće iskašljaja (postaje gnojan) i pogoršanje zaduhe određuju težinu egzacerbacije.

Uz primjenu odgovarajućeg antibiotika, simptomi egzacerbacije nešto se brže povlače, a smanjuje se i broj egzacerbacija u jednoj godini. Pneumonija (upala pluća) je najteža upalna bolest u dišnome sustavu. Uzrokovana je brojnim i različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava. Zato se pneumonija očituje različitim simptomima i kliničkim oblicima pojavnosti i težine bolesti. Nužno je kliničko razvrstavanje pneumonija na bakterijske i atipične, jer zahtijevaju različito liječenje.

U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 50.000 - 60.000 pneumonija, a hospitalizira se više od 10.000 bolesnika. Pneumonija je mnogo češća i teža, nerijetko i smrtonosna bolest u starijih ljudi. Ona je na šestom mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti, a u starijih od 65 godina na četvrtome. Od pneumonije umire više ljudi nego od bilo koje druge infektivne bolesti.

Više od 90% svih smrti od pneumonije pripada populaciji starijih ljudi. U nastavku detaljnije prikazujemo virusne infekcije gornjih dišnih putova (obična prehlada, febrilni respiratorni katar, gripa) te streptokoknu anginu koju treba razlikovati od virusnih infekcija i liječiti antibiotikom. Posebno je opisana gripa naglaskom na ovogodišnju pojavu pandemijske gripe. Ako prehlada nije praćena povišenom temperaturom, naziva se običnom prehladom.

To je najblaža infekcija dišnog sustava, jer bolesnici bez povišene temperature obično nemaju ni drugih općih simptoma, kao što su glavobolja, bolovi mišića i zglobova ili jači umor. Prehlada koja je praćena povišenom temperaturom i drugim općim simptomima (glavobolja, umor, bolovi mišića, mučnina) naziva se febrilni respiratorni katar (CFR).

To se ime izvodi iz samih simptoma, a označuje bolesnika s povišenom temperaturom (febrilan), i nekim respiratornim simptomima (respiratorni), te narav virusne upale koja je kataralna (katar), za razliku od gnojne (bakterijske) upale. Influenca ili gripa je najteža virusna infekcija u dišnom sustavu, uzrokovana virusima influence A i B s posebnom kliničkom slikom, a težinu bolesti određuju brojne i teške komplikacija.