Prvi način prijenosa je u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom (unutar udaljenosti od 2 metra) preko respiratornih kapljica koje mogu prodrijeti u organizam preko očiju, usta, nosa i dišnih puteva.
Drugi način je indirektna zaraza diranjem, respiratornim sekretom, odnosno virusom kontaminiranih površina te potom dodirivanjem vlastitog lica neopranim rukama.
Rizik zaraze koronavirusom raste boravkom u zatvorenim prostorijama sa zaraženim osobama koje imaju simptome (kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u mišićima, gubitak osjeta njuha).
Trudnoća i koronavirus
Mnoge trudnice trenutno su pod dodatnim stresom zbog bojazni za svoje dijete, ali za sad nema dokaza da trudne žene lakše obolijevaju od koronavirusa od ostatka populacije.
U pravilu, trudnoća unosi promjene u imunosni sustav žene, samim time i odgovor na virusne infekcije, stoga je moguće očekivati u nekim slučajevima nešto ozbiljnije simptome. To ne vrijedi samo za COVID-19, već za bilo koje virusne zaraze.
Prijenos koronavirusa u trudnoći
Dva nedavno objavljena istraživanja ustanovila su postojanje IgM protutijela na SARS-CoV-2 u krvnom serumu novorođenčeta nakon poroda čime se pretpostavlja da je moguć imunosni odgovor novorođenčeta na infekciju još unutar boravka u maternici. Time bi se potvrdila tvrdnja o vertikalnom prijenosu virusa s majke na dijete tijekom trudnoće ili tijekom poroda.
S druge strane, prikazi slučajeva iz Kine govore suprotno i da kod zaraženih majki nije došlo do prijenosa virusa na novorođenče te da nije nađen virus u brisu posteljice, pupčanoj krvi, majčinom mlijeku te brisu grla od novorođenčeta.
No svakako treba imati na umu da su dosadašnja istraživanja temeljena na malom broju ispitanika s obzirom na to da je virus tek otkriven i da se svakim danom saznaju nove informacije.
Utjecaj koronavirusa na trudnicu
Većina žena imat će blage ili umjerene simptome nalik običnoj prehladi ili gripi pa možda neće ni posumnjati na zarazu koronavirusom. Kašalj, povišena tjelesna temperatura, gubitak daha, glavobolja i gubitak osjeta njuha su drugi relevantni simptomi za koronavirus.
Teži simptomi poput upale pluća i značajne hipoksije (smanjene koncentracije kisika), uglavnom se opisuju kod starijih pacijenata, pacijenata na imunosupresivnim terapijama i onih s kroničnim bolestima kao što su: dijabetes, hipertenzija, kronična plućna bolest i rak.
Prikaz slučajeva zaraženih trudnica iz New Yorka pokazuje da je 86% od ukupno 43 žene imalo blaže simptome, 9% ozbiljnije i 5% je bilo u kritičnom zdravstvenom stanju koje je zahtijevalo primjenu respiratora.
U Ujedinjenom Kraljevstvu od prvih 2 249 primljenih pacijenata na odjel intenzivne njege, 2 žene su bile trudne i 10 je bilo nedavno trudno (unutar 6 tjedana). U trenutku pisanja njihovih izvješća nije zabilježena nijedna smrt trudnice od koronavirusa.
Utjecaj koronavirusa na fetus
Nema podataka koji bi sugerirali o utjecaju koronavirusa na povećan rizik od pobačaja ili ranog gubitka trudnoće. Također, nema dokaza da je virus teratogen, tj. da oštećuje fetus u trudnoći.
U svim dosadašnjem slučajevima u kojima je novorođenče bilo pozitivno na koronavirus neposredno nakon rođenja, novorođenče je bilo dobrog općeg stanja.
U usporedbi s virusima SARS i MERS, COVID-19 čini se manje smrtonosnim prema dosadašnjim ograničenim prijavljenim slučajevima oboljelih trudnica.
Opći savjeti
Ako je trudnica zaražena koronavirusom, velika je mogućnost da će imati tek blage simptome koje možda neće ni pripisati COVID-19.
Ako trudnica razvije teže oblike simptoma ili oporavak traje dulje, potrebno je biti u kontaktu sa svojim liječnikom kako bi se pratilo stanje.
Za trudnice također vrijede pravila fizičkog distanciranja kako bi se spriječilo širenje virusa. U slučaju zabrinutosti za sebe i svoje dijete, postoje telefonske linije na kojima je dobro obratiti se stručnjacima i potražiti savjete i smirenje.
Važne brojeve telefona možete pronaći ovdje.
Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.