Baviti se modom u Hrvatskoj nije nimalo lak posao. A odabrati predstavljanje hrvatske mode zainteresiranoj publici životna je odluka koja taj teški modni posao postavlja na “entu” potenciju. I to ne samo zbog teških financijskih uvjeta u svim umjetničkim zanimanjima nego i zbog činjenice da svaka završena modna manifestacija njezine organizatore tjera da ona koja dolazi bude održana u još boljim produkcijskim uvjetima.
Što to konkretno znači, zapravo znaju – i razumiju – samo oni koji su i sami zavirili iza scene neke modne revije i vidjeli svu onu užurbanost i sve one kreativce koji rade s druge strane raskošne modne piste, oni koji su upoznali velike timove čija je odgovornost da, kada se svjetla reflektora upale, sve prođe bez greške.
O svemu tome razgovarali smo s direktorom i osnivačem modne platforme Fashion.hr Vinkom Filipićem neposredno nakon završetka proljetnih revija u sklopu Bipa Fashion.hr-a koje su otvorile ovogodišnju modnu sezonu u našoj zemlji.
Kako je prošao ovogodišnji proljetni Fashion.hr? Koji je rezime pet modnih dana na Zagrebačkom velesajmu?
U pet dana trajanja Bipa Fashion.hr kao projekt etablirao se u pravi hrvatski tjedan mode, koji na najvišoj estetskoj, produkcijskoj i medijskoj platformi dizajnerima nudi mogućnost da predstave svoj rad. Smatram da vlastitim inzistiranjem na izvrsnosti u svom segmentu posla dodatno motiviramo i dizajnere da svaki put budu još bolji. Mnogi od njih to su i pokazali ove sezone. Envy room otvorio je ovosezonski Bipa Fashion.hr romantičnom kolekcijom koja je pokazala kako taj modni dvojac već sezonama vidljivo napreduje u svom radu, Robert Sever vratio se na pistu slavljeničkom kolekcijom kojom obilježava 15 godina djelovanja s nevjerojatnim 51 izlaskom na pistu, Elfsi su u bajkovitom okruženju ponovno ponudili vizualno-scenski spektakl po kojem su poznati već sezonama, a nisu zaostali ni dizajneri poput Ivice Klarića, Coded Edga i Zorana Aragovića. Dodatan trud koji se ulaže u vizualan dojam predstavljanja kolekcija nešto je o čemu se prije nekoliko godina na modnoj sceni moglo samo sanjati. Danas je to standard unutar našeg projekta.
Svake večeri tražio se stolac više u publici, znači li to da hrvatska moda ima svoju vjernu publiku?
Prošle sezone upravo je Večernji list objavio da je na internetu netko ponudilo 200 kuna za pozivnicu Fashion.hr-a. Iako se pozivnice ne mogu kupiti i nisu prenosive, takvi primjeri pokazuju koliko je platforma Fashion.hr postala mainstream što je za dizajnere koji se okupljaju oko projekta sjajna stvar. Iako jako poštujem i modne projekte koji su ili nišni ili umjetnički nastrojeni, za veću popularizaciju domaćeg modnog dizajna potreban je dobro organiziran, produkcijski moćan i medijski zanimljiv tjedan mode. Tvrdim da je posljednjih nekoliko godina Bipa Fashion.hr neprijeporni lider u tom segmentu modnog biznisa, što naravno pomaže i dizajnerima da lakše dođu do svog kupca.
Jednu ste večer ponovno posvetili mladima – modnim kreatorima koji tek dolaze, a Fashion.hr to radi od samih svojih početaka. Zašto vam je to i osobno posebno važno?
Bez nove energije, koja uvijek dolazi s mladima, nema ni napretka projekta. Oni koji se sjećaju naših početaka znaju koliko nam je afirmacija mladih talentiranih dizajnera bitna. Tu smo ambiciju do prije nekoliko godina realizirali kroz natječaj za mlade dizajnere Modna gušterica, danas kroz natječaj Lift, a postoje veliki planovi da se tom segmentu već ove godine da još ozbiljniji okvir u suradnji s novim partnerima. U svakom slučaju, mislim da je prilika koju danas imaju mladi dizajneri nešto o čemu su njihovi stariji kolege prije 10 ili 15 godina mogli samo sanjati. Nekad je trebalo kretati od nule, čekati godinama da te netko od medija stavi u fokus svog interesa, a danas se, zapravo, mladim dizajnerima koji dobiju priliku na Fashion.hr-u nudi mogućnost da odmah budu primijećeni. To je za njihov rad neprocjenjivo.
Prema vašoj ocjeni, ima li hrvatska moda kapacitet da postane izvozni proizvod ili ćemo i dalje slaviti kada netko u svijetu slučajno odjene rad nekog od naših kreatora?
Kad bi kvaliteta proizvoda koji se nude na tržištu bila glavni kriterij, onda bi nekoliko naših modnih dizajnera imalo veliki potencijal.
No, ne zaboravimo da već danas ima nekoliko dizajnera koji kontinuirano posjećuju svjetske sajmove mode, prodaju svoje kolekcije sezonu unaprijed mnogim kupcima diljem svijeta i od svoga rada uspješno egzistiraju. Tu ponajprije mislim da Kseniju Vrbanić kao pionirku, a od mlađih kolega na brendove poput LINK-a ili Igora Dobranića. Naravno, ne smatram da je mjerilo uspjeha isključivo proboj na svjetsko tržište. Postoje mnogi brendovi kojima je poslovni model orijentiran na domaće tržište. Tu stvaraju svoje kolekcije, tu ih prodaju i jako im dobro ide.
Zašto je tako nemoguće u svakom turističkom gradu imati dućan hrvatske mode? Tko bi trebao preuzeti organizaciju takve platforme koja bi okupljala i prodavala ono najbolje što hrvatska moda nudi?
Nije nemoguće. Koliko sam upoznat, u nekoliko većih gradova na obali postoje takvi dućani. U Splitu, Zadru, Dubrovniku i Hvaru nekoliko ih je, otvorili su se neki zanimljivi koncepti i u Istri i na nekim otocima. Dakle, nije idealno, ali stvari se pokreću. Danas turist više nego ikada dosad želi kupiti autentično iskustvo i tu se otvorila velika prilika za domaći dizajn.
Od vas je došla inicijativa za pokretanje Modne nagrade Ana Lendvaj. Zašto je to po vama važno?
Mislim da je to nužno, a ne važno. Ana Lendvaj na toliko je različitih načina zadužila modnu scenu kroz nekoliko desetljeća svog djelovanja da je najmanje što možemo učiniti u spomen na nju to da utemeljimo nagradu za najbolju modnu kolekciju godine koja će nositi njezino ime. Na taj način Ani ćemo odati poštovanje koje je ona i te kako zaslužila i kao modna novinarka, ali i kao čovjek.
>>Veliko slavlje mode obilježilo finalnu večer BIPA FASHION.HR-a
>>Treću večer obilježile mlade dizajnerske nade, najavljena modna nagrada Ana Lendvaj
"za pozivnicu Fashion.hr-a. To pokazuje koliko smo postali mainstream'" --------------------------------- kojim jezikom priča ovaj iskompleksirani?!