LGBT udruge tražit će da lezbijski i gej parovi mogu posvajati i djecu

Slovenski parlament u utorak je prihvatio novi zakon o bračnoj zajednici i obiteljskim odnosima kojim se istospolni parovi u svim svojim pravima i izjednačuju s heteroseksualnima.

To znači da se lezbijski i gej parovi mogu vjenčati pred matičarom, jedno drugo nasljeđivati, ali i posvajati djecu. A zakon redefinira i pojam obitelji kao životne zajednice dviju osoba, dakle ne spominje spol. Izglasavanjem ovog zakona Slovenija je postala 21. zemlja na svijetu, a 12. u Europi koja je uvela potpunu bračnu jednakost, čime je donijela jednu povijesnu odluku. I otišla veliki korak naprijed u odnosu na Hrvatsku u kojoj je od ljeta na snazi Zakon o životnom partnerstvu.

Promjena Ustava

No u udrugama koje promiču prava LGBT zajednica vjeruju da će se i u Hrvatskoj kad-tad prava istospolnih i heteroseksualnih parova izjednačiti. I ne kriju da u tu novu bitku kreću vrlo brzo.

– Naravno da idemo dalje. Već nakon parlamentarnih izbora ići ćemo ponovno s amandmanom u Sabor i tražiti da se istospolnim parovima omogući pravo na posvajanje djece – kaže Marko Jurčić iz udruge Zagreb pride.

Konačan im je cilj bračna jednakost, no za to je u Hrvatskoj, dodaje, najprije potrebno izmijeniti Ustav zbog referenduma i definicije braka. No i to će jednog dana, uvjeren je Jurčić, doći na red. Ljudi mijenjaju mišljenje i danas ih puno više pozitivno gleda na Zakon o životnom partnerstvu nego prije samo nekoliko godina.

Ni u Sloveniji, dodaje, do ovakvog preokreta nije došlo preko noći.

– Taj je put trajao sigurno 10 do 15 godina. Unatrag nekoliko godina u Europi svake godine jedna zemlja uvede bračnu jednakost. U SAD-u se to sad događa gotovo svaki tjedan. Zato ova promjena u Sloveniji i nije neko veliko iznenađenje i nije se dogodila naglo – kaže Jurčić.

Slovenija zapravo slijedi trend koji je zahvatio Europu. Ove godine i u Irskoj bi se trebao održati referendum o bračnoj jednakosti, a prve ankete kažu da će čak 75 posto stanovništva glasati za bračnu jednakost.

Duboke podjele

– A riječ je o zemlji u kojoj je abortus zabranjen i koja je tek 1993. godine dekriminalizirala homoseksualne odnose. Europi se događa ono što stalno govorimo. Svijet ide naprijed i ljudi mijenjaju mišljenja – kaže Jurčić.

No kada će Hrvati promijeniti mišljenja, teško je predvidjeti. Pogotovo nakon referenduma o braku.

Bivša premijerka Jadranka Kosor drži da političke volje za ovakav iskorak u Hrvatskoj trenutačno nema. Dokaz je, kaže Kosor, upravo rasprava o referendumu o definiciji braka koja je pokazala duboke podjele oko pitanja i poštivanja prava drugačijih.

– Bit ćemo spremni kad budemo spremni– kaže pak ministar uprave Arsen Bauk čije je ministarstvo i izradilo naš Zakon o životnom partnerstvu.

Hrvatska će prava izjednačiti kasnije od Slovenije, ali ranije od puno drugih zemalja

Arsen Bauk

– Činjenica da je Slovenija taj zakon donijela prije nas ne čudi jer su Slovenci i zakon o partnerstvu imali prije nas. Hrvatska će prava izjednačiti kasnije nego Slovenija, ali ranije od puno drugih zemalja – optimističan je Bauk koji je jučer nazvao svoju kolegicu Martinu Vuk, državnu tajnicu u slovenskom Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi, te joj čestitao na novom zakonu.

Da prvi susjedi zaslužuju sve pohvale zbog novog zakona, drži i Mirela Holy, šefica ORaH-a.

Političari su ti koji imaju obvezu biti ispred svog vremena

Mirela Holy

– Vjerujem da se unatoč neslaganju javnosti treba ići sa izjednačavanjem prava. Političari su ti koji imaju obvezu biti ispred vremena, a građane treba educirati i cijelo vrijeme raditi na kampanji kako bi im ideja o izjednačavanju prava bila lakše prihvatljiva– kaže Holy.

>>U Slovačkoj nije prošao referendum o braku, glasovalo samo 21 posto birača