Zlatni, pa i srebrni pirovi postali su prava rijetkost, baš kao i priče o parovima koji su jedno drugome – prva ljubav. Razvoda je u svim dijelovima svijeta, čak i neovisno o životnom svjetonazoru i vjeri, sve više pa su zavjeti poput onoga “dok nas smrt ne razdvoji” ostali samo za filmove sa sretnim završetkom. Ni Hrvati ne zaostaju u ovom svjetskom trendu te statistikom podržavaju broj razvrgnutih brakova. Kod nas se razvodom završi svaki četvrti brak, a da su napravili krivi korak stupivši u bračnu zajednicu pokazalo je čak 80 parova koji su se razveli već u prvoj godini – potvrđuju podaci Zavoda za statistiku.
Kriza prije ili poslije sedme godine
Priča o kriznoj sedmoj godini braka nema utemeljenje među Hrvatima koji se najčešće razvode između 10. i 14. godine braka, no razvoda sve više ima i nakon dvadeset i pet pa i više godina bračnog staža. Pretprošla godina, 2010., bila je godina u kojoj je od postojanja hrvatske države sklopljeno najmanje brakova – samo 21.294. Razvod je, prema tumačenju psihologa, nakon smrtnog slučaja u obitelji, po snazi stresa na drugom mjestu, a pojačava ga činjenica da supružnike čeka mučna procedura razvoda propisana prije 30 godina koja ih usmjerava na savjetovalište, centre za socijalnu skrb, sudove...
Ako se ne volimo – mrzimo se!
Zbog svega toga partneri vrlo često postaju – neprijatelji. Žuži Jelinek, autorica desetak knjiga o muško-ženskim odnosima, kaže kako tajne dobrog braka nema, no da sve počinje u postelji.
– Završi li vam suprug u nekoj tuđoj postelji, teško će vam, žene – kaže ona – brak opstati. Daily Mail donosi zanimljivu teoriju o tome kako tolerancija, uvažavanje te podjela poslova mogu pridonijeti duljem bračnom stažu. Među savjetima navodi se i onaj kako bi se muškarci trebali brinuti o svom rublju, posebno o čarapama koje redovito ostavljaju uz postelju te kako bi tijekom dana supružnici trebali što manje razgovarati i – najbolji dio – ljetovati odvojeno.