Kad se hladnoća zvuče pod ovratnik i zarumeni nos, želja za toplim napitkom prva je pomisao. A topli napitak u zimskim danima najčešće je mirisan i topao, začinjen, aromatičan... Miris i aroma koja prati zimu upravo je cimet, slatkasta aroma i miris koji podjednako vjerno prati slana i slatka jela, pića, druži se s medom, kremama, kupkama, likerima... Neizbježan je pratitelj kuhanih vina i punčeva, zimskih kolača, paprenjaka, medenjaka...
Indijski, kineski, australski... Koji je od cimeta, a u svijetu ih je čak desetak vrsta, pravi, zapitat će se znatiželjni gurmani. Pravi je cimet samo Cinnamomum zeylanicum Nees, a najsličniji mu je kineski brat kasija iz kojeg nastaje Cinnamomum cassia Blume. Nešto su slabijeg intenziteta, no ne i manje vrijedni cimeti iz Indije, Australije i Burme. Štapići cimeta kakvi dolaze u ruke gurmana nastaju tako da se mlade grane cimetovca režu, a kora se guli te tako podatna od eteričnih ulja guli i svija u rolice. Topla crvenkasto-smeđa boja sušenjem postaje intenzivnija, a svinuta kora reže se na štapiće i sprema na put preko oceana. Vrijednost cimeta određuje postotak kumarina u njemu.
Feniksov dom očarao faraone i pjesnike
CIMET se, otkriveno je u povijesnim zapisima, spominjao kao začin čak dvije tisuće godina prije Krista kada je s daleke Šri Lanke stigao u Egipat. Bio je cijenjen poput zlata, a aroma ga je proslavila do te mjere da se našao čak i u zapisima tadašnjih slavljenih pisaca, a spominjao ga je i Herodot. Legende koje se vežu za cimet govore da se u njegovim krošnjama gnijezdila ptica feniks. ZAČIN I LIJEK Osim očaravajuće arome, cimet ima blagotvoran učinak na artritis, bolove u želucu, gastritis, giht, gljivične i bakterijske infekcije, dijabetes, lošu cirkulaciju, slabokrvnost… Polovica male čajne žlice cimeta na dan, razmućena u nekoj bazi poput meda ili vrhnja, učinkovit je recept za smanjivanje razine LDL kolesterola. Prirodni je konzervans jer sprečava rast mikroorganizama.