Svatko od nas je više puta u životu iskusio ljutnju. Intenzitet ljutnje se može kretati od obične neugodnosti do ekstremnog bijesa. Normalno je i zdravo ponekad koristiti ljutnju kao odgovor na određene situacije, ali nerijetko ljudi dođu do faze bijesa koju je teško kontrolirati i koja često eskalira u nešto mnogo gore. U tom slučaju bijes nije normalna emocija već problem.
Zašto se ljutimo?
Mnoge stvari mogu izazvati ljutnju i bijes, uključujući obiteljske i financijske probleme, stres i različite prepreke u međuljudskim odnosima. Sama ljutnja se ne smatra poremećajem, ali često je simptom nekoliko različitih stanja mentalnog zdravlja. Studija iz 2010. godine došla je do spoznaja da nekontrolirani bijes negativno utječe na fizičko i psihičko zdravlje, a također može eskalirati do verbalnog i fizičkog nasilja, nanoseći štetu vama i ljudima oko vas.
Ljutnja dolazi iz različitih izvora, ali u velikoj mjeri može varirati. Neki uobičajeni okidači ljutnje i bijesa uključuju osobne probleme, probleme na poslu, nemogućnost ostvarivanja kvalitetnih međuljudskih odnosa, probleme uzrokovane od strane drugih ljudi, svakodnevne stresore (npr. otkazivanje planova, dugo čekanje u prometu itd.), sjećanje na traumatski događaj itd.
U nekim slučajevima, problemi s ljutnjom povezani su s traumama u djetinjstvu ili događajima u životu osobe koji su oblikovali njezinu osobnost. Ponekad i neke biološke okolnosti mogu utjecati na pojačanu osjetljivost na ljutnju (npr. hormonalne promjene).
Ljutnja se često manifestira kao simptom određenih mentalnih poremećaja kao što su:
depresija – ljutnja u ovom slučaju može biti u pasivnom obliku ili se otvoreno izražavati, njezin intenzitet ovisi o stanju osobe, a uz nju se mogu javiti i simptomi razdražljivosti, gubitka energije, osjećaji beznađa, suicidalne misli itd.,
opsesivno-kompulzivni poremećaj – anksiozni poremećaj kojega karakteriziraju opsesivne misli i kompulzivno ponašanje često može rezultirati ljutnjom zbog pojave uznemirujućih misli koje oboljele tjeraju da neke rituale ponavljaju, a može biti i posljedica frustracije zbog nesposobnosti sprečavanja takvih opsesivnih misli i kompulzivnih radnji zbog toga što ometaju svakodnevno funkcioniranje i obavljanje aktivnosti,
alkoholizam – istraživanja su pokazala da konzumiranje alkohola povećava agresivna ponašanja, a ljutnja je faktor koji pridonosi otprilike polovici svih nasilnih zločina; alkohol smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja i donošenja ispravnih odluka, što utječe na kontrolu impulsa te može otežati kontrolu emocija,
poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) – ovaj neurorazvojni poremećaj često sa sobom nosi ljutnju kao simptom koji se uz nemir, probleme s fokusiranjem, loše vještine planiranja i nemogućnost upravljanja vremenom, često javlja kod oboljelih svih dobnih skupina.
Kako se ljutnja manifestira?
Ljutnja se može prikazati kroz fizičke i emocionalne simptome, a osoba koja ima problema s kontroliranjem ljutnje i bijesa često i intenzivno proživljava obje skupine simptoma:
fizički simptomi ljutnje – ljutnja utječe na različite dijelove tijela, uključujući srce, mozak i sve skupine mišića, a istraživanje iz 2011. godine otkrilo je da ljutnja također uzrokuje porast razine testosterona te smanjenje razine kortizola; fizički znakovi i simptomi bijesa uključuju povišen krvni tlak, povećanu brzinu otkucaja srca, osjećaj trnaca u tijelu te napetost mišića,
emocionalni simptomi ljutnje – postoji niz emocionalnih stanja koji se javljaju tijekom ljutnje i bijesa; prije, za vrijeme ili nakon epizode ljutnje mogu se javiti razdražljivost, frustracija, anksioznost, stres, krivnja itd.
Vrste ljutnje
Ljutnja se može očitovati na više različitih načina. Ne izražava se svaka emocija ljutnje na isti način, a kao i agresija, ljutnja može biti izražena prema van, prema unutra ili pasivno, odnosno potisnuto.
Izražavanje ljutnje prema van
Ovaj način doživljavanja i izražavanja ljutnje prikazuje se na svima jasan i očit način, a može uključivati ponašanja poput vikanja, psovanja, bacanja ili lomljenja stvari te verbalnog ili fizičkog zlostavljanja. Ljudi koji su skloni ovakvom načinu izražavanja ljutnje i bijesa mogu imati različite probleme u obitelji ili na poslu zbog nemogućnosti prikrivanja ispada ljutnje.
Međutim, osobe koje su svjesne takvog problema i koje su naučile upravljati ovom emocijom, često znaju koristiti sportske aktivnosti (npr. boks, trčanje) kako bi ljutnju izbacili na primjeren način bez ikakve opasnosti od povređivanja sebe ili drugih. Neki stručnjaci smatraju da je takav način rješavanja problema ljutnje korisniji i bezopasniji za fizičko i mentalno zdravlje od potiskivanja emocija ili pasivnosti.
Izražavanje ljutnje prema unutra
Ova vrsta ljutnje često znači da osoba usmjerava svoje negativne emocije na sebe. To može biti jako štetno zato što uključuje negativni samogovor, uskraćivanje stvari koje osobu vesele, zanemarivanje osnovnih potreba, samopovređivanje i socijalno izoliranje. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju drugačije izraziti ljutnju zbog straha od posljedica zbog čega se odlučuju na ovakav način izražavanja što dugoročno može dovesti do pada samopoštovanja, teških depresivnih stanja i suicidalnih radnji.
Potisnuta ljutnja – pasivno izražavanje ljutnje
Potiskivanje ljutnje uključuje korištenje suptilnih i neizravnih načina izražavanja ljutnje i bijesa. Primjeri takvog ponašanja su sarkastičnost, klasično „durenje“, pasivna agresija itd. Potisnute emocije na različite načine mogu negativno utjecati na fizičko i psihičko stanje osobe, a više o tome možete pročitati ovdje.
Povremeni eksplozivni poremećaj – poremećaj kontrole bijesa
Povremeni eksplozivni poremećaj definira se kao poremećaj kontrole impulsa karakteriziran iznenadnim epizodama neopravdanog bijesa. Simptomi se često izražavaju kroz neprijateljstva, impulzivnost i povremene agresivne ispade. Ljudi koji pate od ovog poremećaja često eksplodiraju zbog bijesa uzrokovanog banalnim provokacijama, a svoje stanje opisuju kao gubitak kontrole nad emocijama i mogućnostima prevladavanja bijesa.
Pojedinci koji se bore s ovim poremećajem mogu biti opasni za sebe i svoju okolinu, a ako se ne dijagnosticira, poremećaj može rezultirati tragičnim posljedicama. Iako nakon iskazivanja bijesa osjećaju kratkotrajno olakšanje, osobe koje pate od ovog poremećaja nerijetko osjećaju i kajanje, krivnju i neugodnost zbog svojega ponašanja i nastale situacije. Cijeli niz genetskih i okolinskih faktora može utjecati na nastanak poremećaja, ali važno je naglasiti da se njime može upravljati adekvatnim tretmanima liječenja, edukacijom o upravljanju bijesom te, ako je potrebno, i upotrebom lijekova.
Kako pobijediti ljutnju?
Ako imate problema s kontroliranjem ljutnje i bijesa, ako osjećate da te emocije nikako ne možete kontrolirati, da utječu na vaše odnose, vrijeđaju druge i tjeraju vas da radite stvari zbog kojih žalite, trebate pomoć.
Ljutnja sama po sebi ne predstavlja psihički poremećaj te ne postoji dijagnoza koja se postavlja samo na temelju ljutnje. Međutim, više od trideset psihičkih poremećaja u Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-5) uključuje ljutnju kao simptom što bi moglo značiti da problemi kontroliranja bijesa mogu biti uzrokovani nekim drugim poremećajima koje je potrebno liječiti kako bi se stanje stabiliziralo.
Ako ne želite povrijediti sebe i druge ljude zbog svojih problema s kontroliranjem ljutnje i bijesa te ako sumnjate da zaista postoji veći problem u pozadini ovih negativnih emocija, potražite stručnu pomoć. Razgovarajte sa svojim liječnikom i potražite stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vam znati na ispravan način pomoći te utvrditi koji je glavni izvor ljutnje.
Upravljanje ljutnjom i bijesom može uključivati različite tehnike opuštanja (npr. autogeni trening), bihevioralne terapije, antidepresive (ako je problem ljutnje povezan s teškim depresivnim stanjima) ili neke druge lijekove, vježbe za upravljanje ljutnjom i bijesom kod kuće (npr. metode relaksacije – brojanje do deset u situacijama koje vas tjeraju na brze i nepromišljene reakcije i sl.), grupe podrške itd.
Važno je naglasiti da je ljutnja normalna emocija te da često može unaprijediti međuljudske odnose ako se osobe „znaju posvađati“. Naime, ljutnja predstavlja iskazivanje nezadovoljstva zbog određenih okolnosti koje izazivaju frustracije. Takve situacije se ne bi trebale ignorirati ili stavljati pod tepih jer će u jednom trenutku eskalirati i uzrokovati puno veće probleme. Stoga, ljutnja omogućuje rješavanje takvih nezadovoljstva i rad na poboljšanju odnosa, no samo ako se na adekvatan način zna iskazati putem asertivne komunikacije i konstruktivne kritike o čemu više možete pročitati ovdje.
ne volim nervozne ljude