Mediteranska prehrane nije poseban način prehrane ili dijetni režim, nego samo skup prehrambenih navika koje tradicionalno slijede ljudi koji žive u mediteranskom području.
ŠTO JE TO MEDITERANSKA PREHRANA?
Obilježja mediteranske prehrane su:
Mediteranska prehrane nije poseban način prehrane ili dijetni režim, nego samo skup prehrambenih navika koje tradicionalno slijede ljudi koji žive u mediteranskom području.
Obilježja mediteranske prehrane su:
1. Visoka potrošnja voća, povrća, krumpira, leguminoza, oraščića, sjemenki, kruha i žitarica
2. Maslinovo ulje se najčešće upotrebljava kao začin
3. Umjerena konzumacija ribe, manja konzumacija mesa
4. Manja i umjerena konzumacija punomasnih sireva i jogurta
5. Umjerena konzumacija vina, obično uz obroke
6. Dostupnost lokalnih sezonskih i svježih proizvoda
7. Aktivan životni stil
Zaštita od kroničnih bolesti
U studiji nedavno provedenoj u Grčkoj na 22.000 stanovnika, prehrana je bila ocijenjena prema usklađenosti prehrambenih navika s tradicionalnim grčkim stilom mediteranske prehrane. U 4 godine trajanja studije, utvrđeno je da ljudi koji uglavnom slijede tradicionalnu prehranu imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od srčane bolesti i karcinoma te imaju veću vjerojatnost zaštite od srčanih bolesti i karcinoma.
Tajni sastojci
Prema statistici smrtnosti utvrđeno je da populacije koja živi u mediteranskim krajevima živi duže nego ostali Europljani. Znanstvenici su nastojali utvrditi koji su sastojci mediteranske prehrane zaslužni za takve podatke.
Prema studijama potencijalno su to sljedeći sastojci:
Maslinovo ulje
Maslinovo ulje je prvi izbor pri istraživanju učinkovitosti mediteranske prehrane jer se upravo najčešće upotrebljava u mediteranskoj prehrani, kao začin kuhanim jelima od povrća, soku od rajčice, salatama te u pripremi pržene ribe, umjesto maslaca, margarina i drugih masnoća.. Maslinovo ulje je bogat izvor jednostruko nesazićenih masnih kiselina, koje štite od srčanih bolesti te antioksidanata poput vitamina E.
Voće i povrće
Visok unos voća i povrća štiti od srčanih bolesti i karcinoma, vjerojatno zbog sadržaja antioksidanata. Rajčice se smatraju posebno značajnim zaštitnim povrćem jer se često upotrebljavaju u mediteranskoj prehrani, a važan su izvor antikosidanata. Upravo procesi poput kuhanja - radi pripreme soka od rajčice povećavaju dostupnost likopena, jednog od glavnih antioksidanata u rajčici.
Riblje ulje
Pretpostavlja se da riblja ulja podrijetlom iz riba s više masnoća poput sardina, imaju značajne zdravstvene učinke. Takve ribe sadržavaju veću količinu omega 3 masnih kiselina što je posebno preporučljivo za srce zbog antiupalnih i vazodilatotrnih učinaka.
Umjerena konzumacija vina
U mediteranskoj prehrani uobičajeno se pije vino umjereno i za vrijeme obroka. Pojam umjerenosti znači - 2 čaše vina za muškarca i jedna čaša vina za žene. Vino, a posebno crveno sadržava različite biljne komponenete poput fitonutrijenata, a među njima polifenole koji pridonose zdravlju srca.
Zajednički učinak tajnih sastojaka?
U spomenutoj studiji prilikom proučavanja i istraživanja, pojedinačno namirnice nisu dale značajnu zaštitu pa je vjerojatnije da upravo kombinacija različitih spomenutih sastojaka čini mediteransku prehranu zdravom. No, ne smije se zanemariti ni učinak opuštenijeg odnosa prema hrani, mnogo sunca i tjelesne aktivnosti, što također pridonosi zdravijem životnom stilu u mediteranskoj regiji.
Vremena se mijenjaju?
Nažalost, činjenica je i da se vremena mijenjaju pa malo ljudi slijedi tradicionalnu mediteransku prehranu. Profesor Lluis Serra - predsjednik Odbora za unaprjeđenje mediteranske prehrane, smatra da je to i prigoda i opasnost. "Upravo radi socioloških promjena ljudi sve manje vremena provode u kuhinji, no istodobno to je veliku prigoda za catering i restorane, posebice zato što su ljudi u mediteranskoj regiji sve više svjesni koliko je njihova tradicionalna hrana zdrava".